Rok za konstituisanje Državne izborne komisije istekao je i za to su odgovorni oni koji su glasali za Zakon o izboru odbornika i poslanika, a nijesu predvidjeli mogućnost da do toga ne dođe, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju.
Predsjednica CDT-a Milica Kovačević ocijenila je da je to primjer kako politički interesi dominiraju nad standardima i pravilima.
Nijedan od kandidata za predsjednika DIK-a nije dobio potrebnu podršku na Administrativnom odboru, a zakonski rok za izbor predsjednika te institucije istekao je 21. aprila.
Kovačević je agenciji MINA kazala da izbor DIK-a u toku izbora nije ni trebalo pokretati, jer se izmjenama izbornog sistema ne pristupa godinu prije sprovođenja tog procesa.
“Međunarodno prihvaćeni standard je da se određenim temeljnim izmjenama izbornog sistema, u koje spada i izmjena strukture organa za sprovođenje izbora, ne pristupa godinu prije sprovođenja izbora”, rekla je Kovačević.
Prema njenim riječima, i pored jasne namjere autora izmjena izbornog zakonodavstva da se izborom nove DIK unaprijedi izborni proces, dobra namjera je imala veoma lošu realizaciju.
“Postojeća DIK je u toku izbornog procesa delegitimizirana, na način što je raspisan konkurs za novu DIK koja bi funkcionisala na novim osnovama. Istovremeno, nije učinjen odgovarajući politički napor da do izbora nove DIK dođe, što se jasno vidi iz malog broja predatih kandidatura, i činjenice da je izostalo političko takmičenje za tu poziciju”, pojasnila je Kovačević.
Kako je kazala, rezultat je činjenica da je prekršen novousvojeni Zakon o izboru odbornika i poslanika i to na, kako je ocijenila, ključnom mjestu – pri izboru najvišeg organa za sprovođenje izbora.
“Rok je istekao, zakon je prekršen, i to se više ne može promijeniti. Odgovorni su oni koji su glasali ZOIP, koji tada nijesu predvidjeli mogućnost da se DIK ne izabere – tipičan primjer kako izgleda kada politički interesi dominiraju na standardima i pravilima”, poručila je Kovačević.
Druga negativna posljedica, smatra ona, jeste to što je postojeća DIK krenula u ovaj izborni proces kao tijelo u tehničkom mandatu, suočena sa nedostatkom legitimiteta i visokim očekivanjima javnosti da će to novo tijelo biti drugačije i bolje, što će osigurati bolje sprovođenje izbora.
“Pored političkih problema, postojeća DIK apsolutno nema kapaciteta da ispuni zahtjevne zadatke koje je dobila kroz izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, a naročito nove nadležnosti predviđene Zakonom o finansiranju političkih partija”, ocijenila je Kovačević.
Kako je kazala, ilustracija nedostaka kapaciteta ove institucije je to da joj već danima, u toku izborne kampanje, ne radi vebsajt, jer je istekao domen.
“U cilju zakonitog održavanja predstojećih izbora, i obezbjeđivanja povjerenja javnosti u izbore, što je od ključnog značaja za legitimitet novih vlasti koje će biti izabrane, neophodno je osnažiti postojeću DIK. U tehničkom smislu to znači dati joj administrativnu podršku da obavi poslove iz svoje nadležnosti”, navela je Kovačević.
U političkom smislu, dodala je, to znači odgovorno postupanje političkih partija usmjereno na povećanje povjerenja u organe za sprovođenje izbora, a ne na urušavanje integriteta izbora.
“Moguće rješenje koje vidimo u ovom trenutku je formiranje parlamentarne radne grupe, koja bi vršila parlamentarni nadzor nad izbornim procesom, te rješavala nagomilane nedoumice i problem, koji su već opteretili lokalne izbore”, zaključila je Kovačević.
Nijedan od kandidata za predsjednika DIK-a nije dobio potrebnu podršku na Administrativnom odboru, a zakonski rok za izbor predsjednika te institucije istekao je 21. aprila.
Kovačević je agenciji MINA kazala da izbor DIK-a u toku izbora nije ni trebalo pokretati, jer se izmjenama izbornog sistema ne pristupa godinu prije sprovođenja tog procesa.
“Međunarodno prihvaćeni standard je da se određenim temeljnim izmjenama izbornog sistema, u koje spada i izmjena strukture organa za sprovođenje izbora, ne pristupa godinu prije sprovođenja izbora”, rekla je Kovačević.
Prema njenim riječima, i pored jasne namjere autora izmjena izbornog zakonodavstva da se izborom nove DIK unaprijedi izborni proces, dobra namjera je imala veoma lošu realizaciju.
“Postojeća DIK je u toku izbornog procesa delegitimizirana, na način što je raspisan konkurs za novu DIK koja bi funkcionisala na novim osnovama. Istovremeno, nije učinjen odgovarajući politički napor da do izbora nove DIK dođe, što se jasno vidi iz malog broja predatih kandidatura, i činjenice da je izostalo političko takmičenje za tu poziciju”, pojasnila je Kovačević.
Kako je kazala, rezultat je činjenica da je prekršen novousvojeni Zakon o izboru odbornika i poslanika i to na, kako je ocijenila, ključnom mjestu – pri izboru najvišeg organa za sprovođenje izbora.
“Rok je istekao, zakon je prekršen, i to se više ne može promijeniti. Odgovorni su oni koji su glasali ZOIP, koji tada nijesu predvidjeli mogućnost da se DIK ne izabere – tipičan primjer kako izgleda kada politički interesi dominiraju na standardima i pravilima”, poručila je Kovačević.
Druga negativna posljedica, smatra ona, jeste to što je postojeća DIK krenula u ovaj izborni proces kao tijelo u tehničkom mandatu, suočena sa nedostatkom legitimiteta i visokim očekivanjima javnosti da će to novo tijelo biti drugačije i bolje, što će osigurati bolje sprovođenje izbora.
“Pored političkih problema, postojeća DIK apsolutno nema kapaciteta da ispuni zahtjevne zadatke koje je dobila kroz izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, a naročito nove nadležnosti predviđene Zakonom o finansiranju političkih partija”, ocijenila je Kovačević.
Kako je kazala, ilustracija nedostaka kapaciteta ove institucije je to da joj već danima, u toku izborne kampanje, ne radi vebsajt, jer je istekao domen.
“U cilju zakonitog održavanja predstojećih izbora, i obezbjeđivanja povjerenja javnosti u izbore, što je od ključnog značaja za legitimitet novih vlasti koje će biti izabrane, neophodno je osnažiti postojeću DIK. U tehničkom smislu to znači dati joj administrativnu podršku da obavi poslove iz svoje nadležnosti”, navela je Kovačević.
U političkom smislu, dodala je, to znači odgovorno postupanje političkih partija usmjereno na povećanje povjerenja u organe za sprovođenje izbora, a ne na urušavanje integriteta izbora.
“Moguće rješenje koje vidimo u ovom trenutku je formiranje parlamentarne radne grupe, koja bi vršila parlamentarni nadzor nad izbornim procesom, te rješavala nagomilane nedoumice i problem, koji su već opteretili lokalne izbore”, zaključila je Kovačević.