Reforma bezbjednosnih službi i implementacija zakona ključni su zadaci za CG u procesu pristupanja NATO, ocijenio je ambasador Kanade Roman Vaščuk.
Prema njegovim riječima, na reformi sektora bezbjednosti treba intenzivno raditi.
"To podrazumijeva potrebu da institucije bezbjednosti treba da rade sa takvim povjerenjem, da će se svaki drugi član Alijanse osjećati sigurno da podijeli neke informacije i tajne sa vama i vašim institucijama", rekao je Vaščuk agenciji MINA.
On je kazao da neke države imaju spoljašnje uticaje i prepreke. »Sve što se očekuje i traži od vas djelo je ruku samih Crnogoraca«, rekao je Vaščuk.
Prema njegovim riječima, u svim državama, posebno onim u tranziciji, pitanje implementacije je jednako bitno kao zakoni. »Neko bi mogao reći - imamo zakone, sve smo reformisali, ali pitanje je kako se to sve sprovodi », kazao je Vaščuk.
On smatra da je osim zakonodavnih reformi prednost Crne Gore i to što ima pozitivnu sinergiju sa pridruživanjem EU.
"To je sa jedne strane možda dupli teret, ali sa druge je i sinergija dva procesa. Ali po pitanju pravnog sistema i zakonodavstva istim koracima se približavate i standardim EU i NATO", naveo je Vaščuk.
On je ocijenio da je za sada neizvjesno kakvog karaktera će biti NATO samit na jesen u Kardifu i da su u toku diskusije da li će pitanje proširenja biti na dnevnom redu.
"Crna Gora između svih potencijalnih kandidata ima najbolje šanse, ako dođe do proširenja. Zato što sve te izazove koje imate u Crnoj Gori, svi se daju riješiti, mjerama koje su u okviru i u rukama Vlade, Skupštine i crnogorskog naroda", rekao je Vašačuk.
On je kazaio da se nada da u septembru nikakvog razočaranja neće biti.
Vaščuk je dodao, da, ukoliko ne bude samita proširenja, samo treba nastaviti naprijed.
"Crna Gora i zbog svog interesa i napredovanja što se tiče NATO-a, morala bi da nastavi u četiri ključna pravca-reforma, podrška, zakonodavni nivo, modernizacija bezbjednosnih i vojnih kapaciteta ", zaključio je on.
On je dodao da je još jedna prednost to što je Crna Gora mala i unikatna.
"Lakše je stvari promijeniti jer sistem nije previše komplikovan, nema federaknih problema i velikih regionalnih. Kada su želja svijest i politička volja prisutni, ovdje može mnogo toga da se uradi", kazao je Vaščuk.
On je rekao da je za Kanadu uvijek važan bio, ne samo vojni, nego i politički aspekt.
"Mi iako geografski velika država, nijesmo istorijski uvijek bili veliki što se tiče stanovništva. Za nas, mogućnost da ravnopravno možemo da utičemo na rješenja, i što smo tamo oko stola gdje se zajednički odlučuje, i što o nama ne mogu odlučivati bez nas, uvijek je bilo važno", rekao je Vaščuk , dodajući da je to isto važno i za Crnu Goru.
On je naveo da po pitanju članstva u NATO koristi za malu državu ima više nego rizika."Jer svakako država, iako bi bila formalno neutralna ne može se izolovati od svijeta. Ali tada nema nikakvog uticaja na odluke", kazao je Vaščuk.
Prema njegovim riečima, učešćem u tim procesima Crna Gora ima bolje šanse da može da obezbijedi svoj interes o svakoj odluci.
Vaščuk smatra da je Crna Gora veći faktor stabilnosti zbog toga što ima dobre odnose sa svim komšijama, "koji nijesu uvijek u nedavnoj prošlosti bili u dobrim odnosima između sebe".
On je kao primjer stabilizacije članstvom u NATO naveo su primjer Albanije.
"Nije tamo uvijek u prethodnih pet šest godina bila najmirnija politička situacija , ali kanadske kompanije su najveći investitori sada u Albaniji. Za njih je članstvo Albanije u NATO bio je faktor bezbjednosti za njihova rješenja", kazao je Vaščuk.
On je pojasnio da, iako situacija nije bila idealna što se tiče unutrašnje politike, to što je država ugrađena u neki stabilan bezbjednosni sistem veoma je važno za velike investicije.
"Ako gledate obalu Jadrana, za sada samo Crna Gora nije u NATO-u. Za Alijansu neka koordinacija bezbjednosti na toj obali je bitna ali i za Crnu Goru je takođe korisno", rekao je Vaščuk.
Komentarišući procenat podrške crnogorske javnosti NATO inetgracijama, on je rekao da je jasno da je bolje kada je snažnija većina koja se zalaže za takvu odluku.
"Čuo sam da je krenula javna rasprava i formalna i neformalna u Crnoj Gori u vezi te top teme. Vidjećemo samo poslije nekoliko mjeseci te diskusije kako izgleda podrška", rekao je on.
Vaščuk je podsjetio da u svakoj državi postoji dio stanovništva koji se bavi svojim poslom, strukom, naukom i imaju manje vremna za ta pitanja.
"Ali kada pitaje postane tako aktuelno i istaknuto u javnosti onda je potrebno obezbijediti da i oni mogu da formiraju mišljenje", naveo je on.
Vaščuk smatra da je najbolji način da se građanima kroz informacije približi tema i da sami mogu da odluče.
Komentarišući da li se o članstvu, nakon poziva, odlučuje na referendumu ili u parlamentu on je rekao da to zavisi od političke sredine i tardicije.
"U Kanadi uglavnom spoljnopolitička rješenja se rade u zidovima parlamenta, ali nijesmo mi mjera za sve ostale", ukazao je Vaščuk.
On je naveo da država gdje se velika većina ljudi protivi ulasku u neku organizaciji, ne mora da se učlani.
"A kada imate većinu, i ona raste tada su perspektive drugačije. U Crnoj Gori taj trend je pozitivan i vidjećemo tokom sledećih mjeseci kako će se to razvijati", rekao je Vaščuk.
On je ukazao i na pozitivne primjer saradnje Srbije sa NATO-om, za koju je kazao da je sve harmoničnija, i da je na najvećem državnom nivou.
Prema riječima Vaščuka, ključ kojim se treba voditi jeste da se " o nama ne može se rješavati bez nas".
"Bezbjednost je kao neka polisa osiguranja, to se svakog dana možda ne primijeti, ali kada je kriza prirodna ili bezbjednosna ona je dobo znati da negdje tamo u dokumentima imate to osiguranje", naveo je on.
Vaščuk je podsjetio da Crna Gora dobija pomoć od Alijanse i kada nije članica.
"Kada nijeste članica možete da molite i prosite, a kao član možete da tražite, to je kao benefit u osiguranju. Poruka je da je to forma osiguranja, ne za kuću već za državu", pojansio je on.
Vaščuk je podsjetio da države članice imaju svoje interese i da Crna Gora ne treba da se opterećuje odlukom da li će biti Samit proširenja, jer ne može da utiče na tu odluku.
Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.
(MINA)