Rast zaostalih dugova privatnog sektora predstavlja najveći rizik za napredak crnogorske ekonomije u srednjeročnom periodu, ocijenjeno je iz SB.
Svjetska banka je u dokumentu pod nazivom Zaostala dugovanja u privatnom i javnom sektoru u Crnoj Gori navela da u ta dugovanja spadaju nekvalitetni krediti, međukompanijski dugovi, poreske i druge obaveze prema državi, pišu Vijesti.
Prema posljednjim podacima, nekvalitetni krediti su u avgustu prošle godine iznosili oko 442 miliona EUR, nelikvidnost privrede je krajem januara bila 448 miliona, dok su poreska dugovanja oko 330 miliona.
SB je objasnila da su dugovanja narasla kao rezultat kombinovanog djelovanja prekomjernog kreditiranja banaka u periodu prije krize, pada kreditnih aktivnosti nakon izbijanja krize, povećane nelikvidnosti, slabe zaštite prava povjerilaca i slabe finansijske discipline, lošeg korporativnog upravljanja i smanjenih prihoda.
“Ta dugovanja su dostigla opasan nivo, nastavljaju da utiču na kreditni bonitet i truju bilanse inače solidnih kompanija i banaka. Uz to, takav razvoj događaja prijeti da dovede do opšteg sloma discipline plaćanja koji bi uticao i na fiskalna
dešavanja, vodeći ka usporavanju investicija i ekonomskih aktivnosti u zemlji«, naveli su iz SB.
Oni smatraju da je zbog toga neophodno kontinuirano i čvrsto djelovanje Vlade budući da postojeće stanje ugrožava budućnost samih temelja crnogorske ekonomije.
SB je konstatovala da su ključno institucionalno „usko grlo“ za uspješno rješavanje problema zaostalih dugovanja nekvalitetni javni registri koji nepružaju informacije o postupcima rješavanja nagomilanih obaveza.
»Nema raspoloživih podataka o dugovima firmi koje su izbrisane iz Centralnog registra Privrednog suda i o onima koje su u stečajnom postupku, uključujući podatke o vlasnicima i diskvalifikovanim menadžerima, što dovodi u zabludu potencijalne kreditore“, navodi se u dokumentu.
(MINA)