Najveća nikšićka fabrika, Željezara uprkos dobrim poslovnim rezultatima u 2008. godini nalazi se u problemima zbog pada cijena metala u svijetu
Najveća nikšićka fabrika, Željezara uprkos dobrim poslovnim rezultatima u 2008. godini nalazi se u problemima zbog pada cijena metala u svijetu.
Željezara je kao i Kombinat aluminijuma, tražila pomoć od Vlade od čemu se trenutno pregovara.
Iako nema zvaničnih informacija šta uprava nikšićke fabrike zapravo traži, neformalno se špekuliše da je u pitanju davanje garancija Vlade za dobijanje kredita radi prevazilaženja tekućih problema, poboljšanja likvidnosti, rasta obrtnog kapitala itd.
Iz Željezare u četvrtak je zvanično potvrđeno da su “u toku razgovori sa predstavnicima Vlade o mogućnostima podrške”. Ni iz Vlade nijesu željeli da daju bilo kakve detalje, osim da “još ništa nije izvjesno”.
Vlasnik Željezare od početka prošle godine je holandska firma MNSS, koja je fabriku preuzela od prethodnog istoimenog vlasnika sa sjedištem u Londonu.
Sadašnji i prethodni MNSS fabrikom ukupno upravljaju dvije godine, a ugovorom su se obavezali na velike investiciije i povećanje kapaciteta u roku od pet godina na 600.000 tona čelika.
U 2008. su ostvareni dobri rezultati, proizvedeno je oko 200.000 tona sirovog čelika, što je za 43 odsto više nego u prethodnoj godini. Udio visokokvalitetnih čelika je uvećan sa 14,6 odsto u 2007. godini, na 21,7 odsto u protekloj godini. Upoređujući količine proizvedenih kvalitetnih čelika za 2007. i 2008. rast iznosi 117 odsto.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, promet je iznosio gotovo 110 miliona, od čega od izvoza oko 77 miliona.
Proteklu godinu Željezara je završila sa 1.647 radnika sa prosječno isplaćenom neto platom od 516 eura, zbog čega spada u red najvažnijih kompanija za crnogorski ekonomski sistem.
Afere vezane za Željezaru u posljednjih nekoliko godina, od bijega ruskih vlasnika, zatim kasnije promjene vlasnika, svađe sa radnicima i slično, sada su u drugom planu.
Prodajna cijena betonskog čelika kojeg proizvodi Željezara je ono što im ne ide na ruku. Naime, ona je u prethodnom periodu dostizala maksimalnih 830 eura, dok je danas oko 395.
Slična su kretanja i u aluminijskoj industriji, gdje podgorički Kombinat bilježi velike gubitke, a koji bi uskoro mogao dobiti traženu pomoć od države. Eventualnu podršku Željezari do sada niko najvno nije pominjao, mada su u nekoliko navrata funkcioneri Vlade saopštavali da se set mjera podrške privredi neće odnositi samo na KAP.
I Željezara i KAP dobijaju povoljniju struju po posebnim ugovorima koji su potpisani prilikom privatizacije.
Na pitanje “Vijesti” kako se pad cijena na svjetskom tržištu, reflektuje na poslovanje
Željezare, iz uprave je u četvrtak odgovoreno:
“Pad cijena čelika na svjetskom tržištu i kriza u metalnoj industriji svakako su uticali na rad Željezare prvenstveno kroz prizmu negativnih finansijskih rezultata u proteklih šest mjeseci”.
Kada je riječ o poslovanju u narednom periodu, iz fabrike kažu da će “sve zavisiti od tržišta, a kako bi se stabilizovala poslovanje i prebrodila krizu, Željezara mora povećati proizvodnju čelika, što opet ne mora značiti rješenje jer postoji i problem prodaje zbog smanjene potražnje na tržištu”.
Procjene inostranih analitičara su da će cijene čelika ostati iste ili nešto pasti u sljedeća dva kvartala. Glavni pokretači industrije čelika mogli bi biti “ kontinualna potrošnja zaliha na lokalnom nivou i povećana aktivnost u industiji građevinarstva u svijetu, koju će podsticati stimulativni paketi koje najavljuju SAD, Kina i EU”.
Iako je smanjenje proizvodnje zaustavilo dalje padanje cijene, čelik će, na primjer, prema prognozama ABN Amro u prosjeku biti puno jeftiniji nego prošle godine.
Analitičar za tržište čelika Tim Huf iz ABN Amro podsjeća da su svjetske čeličane na veliki pad cijena prošle godine reagovale smanjenjem proizvodnje. Mjesečna proizvodnja sirovog čelika u svijetu je sa 120 miliona tona u maju, kada je dostigla maksimum, do novembra pala za 26 odsto na približno 89 miliona tona. Cijene čelika su se poslije velikog pada stabilizovale, ali daleko od rekordnog nivoa u trećem kvartalu prošle godine.
Broja radnika svodi se na 1.500
Na pitanje “Vijesti” da li se možda planira smanjenje broja radnika i plata, i u kojoj mjeri, iz uprave Željezare je odgovoreno:
“Januarska plata u Željezari je uprkos svemu uredno isplaćena sa smanjenjem od svega 10 odsto, a njen dalji iznos zavisiće upravo od zbivanja na svjetskom tržištu i u metalnoj industriji.
U Željezari je trenutno zaposleno 1.677 radnika, a novom sistematizacijom - po ugovoru o privatizaciji predviđeno je da bude 1.500 radnika.
(MONDO)