Na stotu godišnjicu smrti legendarnog apačkog ratnika Džeronima, dvadesetoro njegovih potomaka podnijelo je tužbu sudu u Vašingtonu
Na stotu godišnjicu smrti legendarnog apačkog ratnika Džeronima, dvadesetoro njegovih potomaka podnijelo je tužbu sudu u Vašingtonu tražeći da država vrati ostatke tijela za koje vjeruju da mogu biti na Univerzitetu Jejl.
Cilj tužbenog zahtjeva "Džeronimo protiv Obame" - u kojem su osim predsjednika SAD kao odgovorni pomenuti i sekretar za odbranu Robert Gejts, sekretar kopnene vojske Pit Geren, Jejl i tajno društvo "Lobanja i kosti" sa ovog univerziteta - jeste da se "oslobodi Džeronimo, njegovi ostaci, predmeti sa kojima je sahranjen i njegov duh koji su sto godina bili zarobljeni u Fort Silu u Oklahomi, studentskom domu Univerziteta Jejl i gdje god da se još nalaze".
Praunuk najpoznatijeg Apača Harlin Džeronimo izjavio je da želi da ostatke svog pretka sahrani u skladu sa običajima ovog indijanskog plemena.
"Dok se to ne obavi na pravi način, njegov duh će i dalje lutati i zato on mora da bude vraćen svojoj zemlji, na planinu Gilu. Nadamo se da će ljudi koje smo naveli u tužbi ovo ozbiljno shvatiti", izjavio je Džeronimo koji je za advokata angažovao bivšeg američkog ministra pravde Remzija Klarka, nekadašnjeg pravnog savjetnika Slobodana Miloševića i Sadama Huseina.
"Veći dio Džeronimovih kostiju je i dalje u Fort Silu, a ovom tužbom utvrdićemo tačno gdje su njegovi ostaci", izjavio je Klark.
Vjeruje su da su 1918. godine članovi tajnog kluba "Lobanja i kosti" iskopali kosti apačkog ratnika sa groblja u utvrđenju Sil i da su ih prenijeli u svoje prostorije na univerzitetu u državi Konektikat, a među pljačkašima groba bio je i deda bivšeg američkog predsjednika Džordža V. Buša, Preskot Buš.
Tri generacije članova porodice Buš, uključujući i oba predsjednika sa ovim prezimenom, bile su članovi tajnog društva sa Jejla koje se smatra jednom od najuticajnijih neformalnih organizacija u SAD.
Harlin Džeronimo kaže da je prije tri godine pisao Džordžu Bušu tražeći da mu se vrate ostaci tijela pradede, ali nije dobio nikakav odgovor.
Poslije višedecenijskih borbi sa američkom vojskom, poglavica Džeronimo predao se 1886, vjerujući da je postigao dogovor da može da se vrati na svoju zemlju na planini Gili na jugozapadu SAD.
Poslednje godine života proveo je kao ratni zarobljenik u Fort Silu u Oklahomi, gdje je i umro u osamdesetoj godini. Stručnjaci ne vjeruju da je bilo koji dio njegovog tijela završio u "Grobnici" – sjedištu tajnog društva sa Jejla.
(MONDO)