Premijer Đukanović izjavio je da će vladina"kratkoročna pomoć"KAP-u iznositi između osam i deset miliona evra kako bi se održala proizvodnja
Đukanović je u intervjuu agenciji Beta kazao da je za nivo proizvodnje od 60.000 tona aluminijuma godišnje, to preduzeće, teško pogođenoj ekonomskom krizom, "potrebno relaksirati vrlo striktnog i urednog plaćanja svih obaveze prema državi i državnim kompanijama".
"Pokazujemo spremnost da napravimo tu vrstu ustupka, a spremni smo da zajedno sa većinskim vlasnikom i bankama učestvujemo u stvaranju kreditnog fonda, sa vladinim udjelom od osam do deset evra", precizirao je predsjednik crnogorske vlade.
Đukanović je naveo da bi učešće banaka i većinskog vlasnika u tom fondu trebalo da bude "znatno veće" i ocijenio da će ta pomoć "dati daha proizvodnji" u narednih nekoliko mjeseci, posle čega će vlada proceniti šta dalje.
"Naš plan je usredsređen na kompletnu 2009. godinu, ali niti mi niti većinski vlasnik, u ovom trenutku, ne želimo da izričemo konačne sudove, jer stvari zavise do berzanske cijene aluminijuma", precizirao je on.
Đukanović je kazao da tužba većinskog vlasnika protiv vlade neće uticati na njenu odluku da pomogne KAP-u "jer je ekonomska i socijalna potreba Crne Gore da sačuva proizvodnju aluminijuma".
"Nećemo propustiti ništa da uradimo na planu rešavanja pitanja tužbe, da nam se to ne bi kao bumerang vratilo negdje u budućnosti. Vrlo ćemo pažljivo voditi računa o rokovima i našim reakcijama u odnosu na tužbu, ali u ovom trenutku, je prioritet posvećenost očuvanju proizvodnje", ukazao je on.
Crnogorski premijer, kako je rekao, "nema najsvježije informacije" o stanju u Prvoj banci koju kontroliše njegov brat, a kojoj je država nedavno odobrila kredit vrijedan 44 miliona evra zbog nelikvidnosti.
"Prema informaciji koju sam dobio prvih dana nakon što je odobren kredit, stanje u plaćanju je bilo normalizovano nakon intervencije države i banka je, manje više, u sličnoj situaciji kao i ostale banke na trzištu. Šta se događa ovih dana, ne pratim i to nije u vidokrugu moje pažnje. Postoje mnogo značajnija pitanja od tog", kazao je Đukanović.
Komentarisući prolongiranje pregovora o prodaji 56,5 odsto državnih akcija zdravstvenog centra "Simo Milošević" u Igalu, sa prvorangiranom kompanijom srbijanskog biznismena Filipa Ceptera, Đukanović je kazao da "u uslovima krize zastoj ne iznenađuje" i da "ne treba preko koljena presjecati započeti proces".
Upitan da li će vlada pristati na zahtjev Cepterove kompanije i smanjiti iznos investicija, Đukanović je odgovorio da vlada "ima senzibilitet za probleme koje kriza odnosi".
"Mi ovđe govorimo o razumjevanju, popustima i prolongiranju", precizirao je Đukanović i dodao da je "imao komunikaciju sa Cepterom i Kostićem" i da je prepoznao ozbiljnost u njihovoj namjeri ne samo da izvrše svoje obaveze, nego i da realizuju zamašne investicije".
Govoreći o posledicama ekonomske krize, crnogorski premijer je ukazao da se ona osjetila tokom poslednjeg kvartala 2008. godine, da se prenijela na januar ove godine te da je "ključni cilj vlade da zemlja ne uđe u recesiju".
"Oseća se kriza po svim linijama uticaja kao i u razvijenom svijetu. Pogođen je bankarski sistem koji će u sledećim fazama biti suočene sa manjkom likvidnosti i kreditnog potencijala da isprati, ne samo razvojne projekte nego i tekuće privredne probleme", ocenio je Đukanović.
Kako je dodao, Vlada ipak smatra da crnogorska ekonomija "ne mora da dijeli sudbinu zemalja koje su u recesiji" zbog njenog privrednog rasta prethodnih godina.
"Svakako ćemo skliznuti na znatno niže nivoe ekonomskog rasta, ali mislimo da se možemo zadržati u zoni pozitivnih kretanja i u ovoj kriznoj godini", istakao je Đukanović i ukazao da bi se "početkom realizacije pripremljenih investicija" mogla izbjeći recesija i "supstituisati" gubitak u tradicionalnim privrednim granama.
Predsjednik Vlade Crne Gore kaže da otpuštanja radnika još nema ili su zanemarljiva, ali i ukazuje da glavna opasnost preti aluminijskoj industriji, koja zapošljava 4.000 ljudi i za koju je neposredno i čvrsto vezano još toliko ljudi.
(Beta)