Ruski, koji je po rasprostranjenosti četvrti jezik u svijetu, kao maternji govori oko 170 miliona ljudi, a razumije ga još toliko ljudi širom svijeta
Jačanje ekonomske saradnje Srbije i Rusije doprinosi intezivnijoj promociji ruske kulture na ovim prostorima, a naročito jezika koji je u posljednjih petnaestak godina bio gotovo neprimjetan u domaćem obrazovnom sistemu.
Ruskim se u određenoj mjeri služi oko 15 odsto populacije u Srbiji, ali su to, najčešće, pripadnici starijih generacija koji su taj jezik učili kao obavezan predmet u školama, rekao je predsjednik Slavističkog društva Srbije Bogoljub Stanković.
Profesor Stanković vjeruje da će ruski jezik tek biti popularan u godinama koje sijlede, ne samo u Srbiji, nego i širom svijeta, prije svega zbog političkog i ekonomskog jačanja Rusije na međunarodnoj sceni.
Ove godine prvi put je, poslije više od jedne decenije, interesovanje studenata za ruski jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu bilo toliko da je broj prijavljenih (106) gotovo dvostruko premašio broj slobodnih mjesta na katedri (59).
Krajem prošle i početkom ove decenije za prijemni ispit za studije ruskog u junu se, obično, prijavljivalo dvadesetak studenata, a taj broj bi se u septembru povećavao jedino zahvaljujući onima koji nisu uspjeli da upišu studije drugih stranih jezika.
Profesor Stanković se, međutim, sjeća i vremena kada je prijemni za učenje ruskog jezika na Filološkom fakultetu u Beogradu polagalo po 300 studenata godišnje (početkom sedamdesetih godina 20. vijeka).
"Mislim da je 'progon' ruskog jezika, koji je bio posljedica jedne vještačke fame i predubjeđenja, zaustavljen. Ipak, i sami rusisti su odgovorni što je do tog progona uopšte došlo, jer nisu bili dovoljno aktivni u odbrani ruskog jezika", smatra Stanković.
Početkom dvijehiljadite znatan broj profesora ruskog jezika je izgubio mjesto, mnogi su prebačeni u biblioteke, a neki su počeli da predaju građansko pravo.
Međutim, u posljednjih godinu-dvije sve je više profesora ruskog jezika koji se, nakon dugogodišnjeg "izgnanstva" u biblioteke zbog ukidanja tog predmeta u školama, vraćaju u učionice.
Stanković, ipak, podsjeća da je sedamdesetih i osamdesetih godina u Srbiji bilo i do 2.000 aktivnih nastavnika ruskog jezika. Prema evidenciji Slavističkog društva, trenutno u Srbiji ima samo oko 500 radno aktivnih nastavnika i profesora ruskog.
Ruski je kao obavezan strani jezik u osnovne i srednje škole u Srbiji uveden 1946. godine, ali je nakon tri godine ukinut iz političkih i ideoloških razloga.
Vraćen je u nastavu nekoliko godina kasnije, ali mu je popularnost naglo opala i, kako je rekao Stanković, sredinom pedesetih bio je "gotovo na izdisaju".
Početkom sedamdesetih godina, zbog uspona Sovjetskog Saveza, razvoja astronautike i drugih oblasti nauke i tehnologije, ruski jezik je ponovo postao vrlo popularan u Srbiji, kao i širom svijeta.
Ruski, koji je po rasprostranjenosti četvrti jezik u svijetu, kao maternji govori oko 170 miliona ljudi, a razumije ga još toliko ljudi širom svijeta. Ruski je, takođe, jedan od šest službenih radnih jezika u Ujedinjenim nacijama.
Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Konuzin je najavio da će Ruska Federacija, posredstvom svoje ambasade i Ruskog centra za nauku i kulturu - Ruskog doma, obezbijediti najsavremenije udžbenike, priručnike i tehničku opremu za učenje ruskog jezika u Srbiji.
Kurseve ruskog jezika organizuje Ruski dom u Beogradu, koji ima licencu za izdavanje međunarodno važećih diploma. Za te kurseve u posljednjih pet godina prijavljuje se više od 100 ljudi godišnje.
Pre dvije godine u Osnovnoj školi "Olga Petrov" u Padinskoj Skeli uvedena je biligvalna nastava za pojedine predmete, na ruskom i na srpskom jeziku.
(Beta)