Sirova nafta je na svjetskim berzama poskupjela na gotovo 120 dolara za barel, čime je prekinut četveronedeljni trend pada cijene.
Sirova nafta je na svjetskim berzama poskupjela na gotovo 120 dolara za barel, čime je prekinut četveronedeljni trend pada cijene te vitalne energetske sirovine, usled zabrinutosti da bi tenzija oko iranskog nuklearnog programa mogla da se okonča ratnim sukobom.
Cijena američke lake nafte za terminsku isporuku u septembru je danas na Njujorškoj robnoj berzi porasla 1,21 dolar, na 119,79 dolara za barel, nakon što je sinoć pala na samo 118,58 dolara, dok evropska "brent" nafta, na Međunarodnoj berzi petroleja u Londonu, istovremeno poskupjela 1,54 dolara, na 118,54 dolara po barelu, prenijele su svjetske agencije.
"Tržište je u poslednje vrijeme ignorisalo faktore koji utiču na snabdevanje, ali sada izgleda da će svjetske sile Iranu uvesti nove sankcije", izjavio je analitičar singapurske konsultantske firme "Pervin end Gerc", Viktor Šam.
Pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i Njemačka su se, naime, juče dogovorili da uvedu nove sankcije Iranu, što će se vjerovatno realizovati tek za nekoliko mjeseci.
Zvanični Teheran je odbio da ukine program obogaćivanja uranijuma, a moguće je i da čeka istek mandata Buševe administracije u nadi da će od novog američkog predsjednika sledeće godine dobiti bolju ponudu, saopštio je Stejt dipartment.
Prije današnjeg poskupljenja, cijena nafte je pala oko 20 odsto u odnosu na rekord od 147,27 dolara za barel od 11. jula.
Statistička služba američkog Ministarstva energetike (EIA) je sinoć objavila izvještaj o zalihama energenata u SAD u sedmici do 1. avgusta, koji je pokazao rast zaliha sirove nafte za 1,7 miliona barela i rast rezervi lož ulja i dizela od 2,8 miliona barela, dok su analitičari su očekivali uvećanje tih stokova od 1,2 odnosno 2,3 miliona barela.
Iznenadili su podaci EIA o padu zaliha benzina, za 4,4 miliona barela, jer su analitičari prognozirali trostruko manji pad.
Analitičari objašnjavaju da je veliki pad zaliha benzina usledio zbog toga što su u poslednjem mesecu letnje sezone u SAD distributeri uzeli veće količine goriva od rafinerija, a ne zato što su američki vozači iznenada počeli da voze svoja vozila isto kao kad je benzin bio jeftin.
To potvrđue podatak EIA da je tražnja benzina u mesec dana, zaključno sa 1. avgustom, iznosila oko 9,4 miliona barela na dan, što je 2,3 odsto manje u odnosu na isti period lani.
(Tanjug)