Predloženim rješenjima Crna Gora se pozicionira kao gradjanska država a u preambuli ustava biće pobrojani svi narodi koji u njoj žive.
Zvaničan jezik je crnogorski ali će u upotrebi biti srpski, bosanski, hrvatski i albanski.
Predsjednik crnogorske skupštine Ranko Krivokapić je ocijenio da je predloženi ustav "normativni iskaz volje gradjana iskazane na referendumu o nezavisnosti" i naveo da on može biti "lična karta Crne Gore i njenoj gradjanskoj, demokratskoj, socijalnoj i ekološkoj orijentaciji".
"Ustav je obezbijedio da Crna Gora bude država vladavine prava i koja čuva svoje korene ali i država koja do kraja poštuje gradjanski koncept", rekao je Krivokapić.
Po njegovim riječima, ustav sadrži garancije za ljudska i manjinska prava, primat medjunarodnog u odnosu na unutrašnje pravo, da on obezbjedjuje parlamentarnu demokratiju sa jakom ulogom premijera, ali i
parlamentarnu kontrolu rada vlade i civilnu kontrolu nad vojskom.
Predsjednik crnogorske skupštine je rekao da ustav obezbjedjuje pretpostavke za nezavisnost sudstva koje ima "ustavnu garanciju da sudi po pravdi i po zakonu".
Krivokapić je izrazio nadu da će ustav "trajati toliko koliko bude
potrebno da Crna Gora bude priznata, poštovana i primjerna evropska
država, da obezbjedjuje prostor za popravljanje grešaka ali i da
tvrdim garancijama pruža garancije da se više ne pokuša gašenje
države Crne Gore".
Poslanik Srpske liste Zoran Žižić je ocijenio da ustav nije "istinit
i pravedan", da je "ostavio podjele u društvu" i da ga veliki broj
gradjana Crne Gore neće prihvatiti kao svoj".
"U postpuku donošenja ustava zapostavljena je volja srpskog naroda u
Crnoj Gori što će dovesti u pitanje najviši pravni akt države", kazao je Žižć koji je kritikovao rješenja koja se odnose na državljanstvo i na službeni jezik.
Po njegovim riječima, rješenjima o državljanstvu Crna Gora oduzima
državljanstvo i protjeruje svoje gradjane koji se opredijele za
državljanstvo neke druge države.
Za Srpsku listu je neshvatljivo i da se Crna Gora "odriče maternjeg jezika a da u službenu upotrebu uvodi nepostojeći jezik".
Novi ustav Crne Gore trebalo bi da bude usvojen u Skupštini do kraja
nedjelje. Podršku tom aktu dale su opoziconi Pokret za promjene (PZP),
Albanska alternative (AA) i Bošnjačka stranka (BS).
Srpska lista, Socijalistička narodna partija (SNP), Narodna stranka
(NS) i Demokratska srpska stranka (DŠ) najavile su da neće glasati
za ustav i optužile PZP za "rušenje opozicionog jedinstva i dil sa
vlastima".
(Beta)