Nikšić je nekad bio grad sa najviše zatvora u Crnoj Gori.
Čuveni nikšićki zatvor Volat ili, kako su ga neki zvali, Pod volat važio je za najozloglašeniji. Nazvan je tako po karakterističnom svodu na plafonu podrumske prostorije nekadašnjeg hotela “Evropa”, u kući Mitra Nikovića.
Drugi zatvor nalazio se praktično s druge strane Bulevara Vuka Mićunovića, u podnožju tvrđave Bedem. Gledan s visine, i danas taj objekat ima sve obrise zatvorskog kruga. Sada je tu lokalna Služba zaštite i spasavanja. Ovaj zatvor otvoren je i mnogo prije rata, ali je posebno korišćen za vrijeme okupacije i njime su upravljali četnici.
Hroničar Maksim Vujačić prenosi svjedočenja o zatvoru smještenom u tadašnjoj zgradi načelstva, objavile su “Vijesti”.
„Uslovi su bili nedostojni čovjeka. Bila je velika tjeskoba, u sobama tri sa tri, u kojima je bilo po dvadeset zatvorenika, mahom žena. Puštani su na umivanje po 15 minuta. Hrana je bila, prema sjećanjima zatvorenica, 15 deka hljeba sa malo preslane supe koja je izazivala strašnu žeđ, a vodu su im davali kad su bili raspoloženi stražari“, navodi Vujačić, dodajući da je u savezničkom bombardovanju Nikšića, 7. i 8. aprila 1944. godine, poginulo devet zatvorenica.
Pojedine ćelije i danas su očuvane, a na prozorskim oknima koja gledaju na deset metara visoku stijenu, prirodni štit od bjekstva, i dalje čvrsto stoje zarđale rešetke.
Okupatorima su malo bila dva zatvora. Na mjestu današnje škole “Jagoš Kontić” u Straševini, postojao je tada i treći. Vujačić navodi da su partizani u jednom navratu uspjeli da i iz njega organizuju bjekstvo svojih drugova saboraca.
Iz tog zatvora je, kako navodi Vujačić, veliki broj pristalica NOP-a odveden u logore u Italiji, Albaniji, dok je mnogo njih strijeljano. Procjenjuje se da je tokom rata u Crnoj Gori bilo oko 30.000 zatvorenih i interniranih u kvislinškim i okupatorskim zatvorima.
Nakon rata komunistička vlast organizovala je i svoje zatvore. Do obnove i izgradnje u prvim poslijeratnim godinama posebno je upamćen zatvor u kući Žutkića, nikšićkih trgovaca, koja se nalazi i danas, u dosta oronulom stanju, u Ulici narodnih heroja.
(MONDO)