Četrdesetogodišnjaku su, izgleda, dani odbrojani, iako ne boluje ni od kakve ozbiljne bolesti. Najpribližnije je reći: pregazilo ga je vrijeme.
Četrdesetogodišnjaku su, izgleda, dani odbrojani, iako ne boluje ni od kakve ozbiljne bolesti. Najpribližnije je reći: pregazilo ga je vrijeme.
Ako ste pomislili na čovjeka, prevarili ste se. Čuveni računarski miš, spravica koja se pojavila prije oko četiri decenije, uskoro će završiti u muzeju, piše "Politika".
Predviđanje je stiglo iz vodeće istraživačke kompanije za informatičko-komunikaciono tržište "Gartner" koja najavljuje da će se to dogoditi u sledećih tri do pet godina. Doskora nezaobilaznog pomagača u baratanju kompjuterima naslijediće ekrani na dodir i uređaji za prepoznavanje lica, stručno nazvani gestovni računarski mehanizmi.
Miš je još upotrebljiv kada krstarite radnom površinom (desktop), ali je prevaziđen u kućnoj zabavi ili korišćenju prenosivih računara, upozorava znalac Stiv Prentis. Procjena je zasnovana na nastojanjima proizvođača potroške elektronike koji sve više nude nove interaktivne međusklopove (interfejs) nadahnute računarskim igricama.
Kompanija "Panasonik", na primjer, oglašuje prepoznavanje pokreta ruku, umjesto uobičajenog daljinskog upravljača. Ujedno se raspoznaje lice i da ste to vi izveli, da bi se televizoru pojavio vaš meni u kojem odabirate šta želite jednostavnim pomjeranjem ruku.
"Soni" i "Kenon" su se oprdijelili da razaznavanje lica u stvarnom vremenu, istog časa kada ga elektronska naprava snimi. Razlikuje i kada se smiješite. Postoje, čak, sprave koje nosite na glavi (headset) da biste upravljali računarom samo vlastitim mislima. U prodaji se očekuju već u septembru. Svrha svega jeste da se računari što za pametnije upotrebvaljavaju za obavljanje poslova.
Prirodno je da proizvođači miševa nisu sasvim saglasni da se omiljenoj spravici kraj bliži. Smrt miša je u velikoj mjeri preuveličana, ističe Rori Duli, stariji potpredsjednik "Lodžiteka". Dotična kompanija izrađuje najviše miševa i tastatura u svijetu, a u protekle dvije decenije prodala je više od 500 miliona prvih.
Nije, naravno, osporio porast broja savremenih tehnoloških postupaka nadziranja računara, pojedine je "Lodžitek" uvrstio u svoj proizvodni program. Danas televizor radi kao računar, a računar kao televizor. Uređaji koje svakodnevno koristimo preinačeni su za naš promjenljivi način života, ali to ne poništava vrijednosti miša.
Računasrkog miša izmislio je dr Daglas Engelbart radeći u za Stenfordskom istraživačkom institutu. Za izum nikada nije dobio ma kakvu naknadu, dijelom zbog toga što je važenje patenta isteklo 1987. godine, prije nego što su lični računari (PC) nahrupili u naš svakodnevni život. Obilježavanje četrdesetogodišnjice najavljeno je za kraj godine.
Sumorno predskazivanje budućnosti nije uzelo u obzir da zemlje u razvoju tek treba da se umreže, pa Rori Duli iz "Lodžiteka" smatra da će miš doživjeti veću slavu nego što je danas danas ima. Uvođenje informatičke tehnologije, obrazovanja i obaveštavanja u ovim krajevima svijeta odigraće se priključenjem na Internet, a to je izvodljivo korišćenjem miša. Tek milijardu stanovnika koristi Internet, a na našoj planeti ih živi šestostruko više!
Koliko su ljudi spremni da mašu rukama u vazduhu ili se krevelje pred uređajima sa ugrađenim video čitačima?
Stiv Prentis iz "Gartnera" smatra da milioni to već čine, zahvaljujući napravama kao što je "Nintendov" Wii i "pametnim telefonima" poput iPhon-a.
Kod Wii-ja uperite prst i promućkate, a on zadrhti, tako da imate dvosmjernu vez (komunikacija). Nova generacija "pametnih telefona" sada ima mehanizme za naginjanje i možete protresti da uradili jedan ili više zadataka. Čak je međusklop za vezu (multitouč interface) moćniji i prilagodljiviji nego što je bio, omogućujući vam da zumirate, pomjerate ili sabijate slike.
Za utjehu poklonicima miša, tastatura ostaje i u doglednoj budućnosti: uz sve mane, biće nezamjenjljiva za unošenje teksta. Neće joj se lako naći zamjena.
(MONDO)