Ne treba strahovati zbog izgovorene riječi

„Ako nije ostvaren taj zadatak, ako građani brinu da li će ih u gluvo doba noći probuditi eksplozija, ako strahujete za posljedice zbog izgovorene riječi, tada evropska država 21. vijeka pada na najvažnijem ispitu, poslije koga popravni ispit biva dramatično teži“, naveo je Lukšić u blogu, objavljenom na sajtu DPS-a.

On je rekao da je Crna Gora ispunila potreban, ali ne i dovoljan uslov za usposatavljanje zapadnih vrijednosti, i da je država na ispitu da dokaže da se uspješno nosi sa zadatkom zaštite ljudskih i svojinskih prava.

Lukšić smatra da je sasvim logično, da posebnu i najveću odgovornost za dovršetak posla ima DPS, kao državotvorna partija.

„Ta je odgovornost posebno izražena u kontekstu političkih odnosa u Crnoj Gori. Izostanak dovoljno kredibilne opozicije, jasno profilisanih stavova koji ne bi trebali da se ogledaju samo u smjeni DPS-a, i bez obzira na kritičare, učinkovitost koju u krajnjem građani cijene, ukazuje da će i u narednom periodu izborni izazovi ostati savladivi“, kazao je Lukšić.

On smatra da su promjene zdrave, ukoliko postoji zdrava alternativa.

„Dugotrajnost na vlasti sama po sebi nije grijeh. I u demokratski najrazvijenijim zemljama postoje primjeri višedecenijskog upravljanja jedne stranke“, naveo je Lukšić.

Prema njeovim riječima, da bi istorijska misija državotvorne partije bila uspješno okončana, potrebno je da DPS bude predvodnik novog načina ponašanja i razmišljanja.

On je naveo da je to transparentan, građanski kontrolisan sistem u kojem svi nosioci javnih funkcija imaju posebne odgovornosti da svojim odnosom potiskivanja ličnog interesa, doprinose uspostavljanju vrijednosti.

„Sistem koji je oslobođen partokratije, koja prijeti da se uvuče u sve pore sistema, čak i više nego tokom jednopartijskog sistema, ako ništa, jer je sada mnogo više činilaca na političkoj sceni, pojasnio je Lukšić.

On smatra da je Crna Gora ispunila potreban, ali ne i dovoljan uslov za uspostavljanje zapadnih vrijednosti, dodajući da se taj potreban uslov ogleda u državnom okviru.

Prema njegovim riječima, sada je naglasak na onome što je dovoljan uslov, navodeći da je to sistem koji je sposoban da funkcioniše na osnovu tih vrijednosti.

„Tu se nalazi crnogorska veza između istorijskih događaja iz prethodnih sto godina i zakona o građanskim pravima od prije 50 godina. Sada je država Crna Gora na ispitu, da dokaže da se uspješno nosi sa fundamentalnim zadatkom, zaštite ljudskih i svojinskih prava, u čijem su korpusu svi aspekti demokratskog sistema“, ukazao je Lukšić.

On je kazao da pažnju javnosti uglavnom uzimaju pitanja eknomsko-socijalnog karaktera koja su, kako je rekao, važna ali to druga generacija državnih funkcija.

Lukšić je rekao da se ta pitanja ne mogu rješavati, ako ne vlada pouzdan sistem demokratskog poretka i vladavina prava.

On je naveo da, osim skupštinskih i pozicija u Vladi, odnosno pozicija državnih sekretara, ostalo, uključujući poslovne subjekte, treba da popunjavaju, prije svega i kao eliminatorni uslov, kompetentni ljudi kojima nije nužna partijska preporuka.

To je, dodao je, posebno važno za pravosudni sistem.

„Ovo je nužno, čak i po cijenu možda kojeg procenta glasova manje ili ponekad razočaranih koalicionih partnera, ko godčinio u tom trenutku aktuelnu vlast.U suprotnom, rezultati će biti daleko iza proklamovanog cilja. Na to nemamo pravo. To je obaveza prema svim onim generacijama koje su stvarale Crnu Goru i koje su trpjele ono što je za nas simbolika 2014. godine“, ukazao je Lukšić.

On je kazao da je članstvo u EU i NATO samo simbol procesa, koji je mnogo važniji od članstva.

„Ova godina, zbog sveukupne simbolike je, možda, i prava godina da se da novi zamajac savladavanju tog, mnogo težeg od bilo kog izbornog, istorijskog izazova“, rekao je on.

Lukšić je podsjetio da se 2014. godine obilježava 50 godina od usvajanja važnog zakona o građanskim pravima (Civil Act) koji je promovisao predsjednik Lindon Džonson. „A posljedica velikih građanskih pokreta predvođenih Martinom Luterom Kingom, koje je simpatisao i predsjednik Kenedi“.

„Džonson je time utro put novom talasu emancipacije američkog društva, što je, svakako, podstaklo i nastanak nove generacije ljudskih prava i standarda koji obezbjeđuju njihovo poštovanje u zapadnom svijetu. Ne zaboravimo, fundamentalna i primarna uloga države je upavo zaštita osnovnih ljudskih i svojinskih prava“, rekao je on.

Lukšić je kazao da ova godina nosi mnogo simbolike i veza sa istorijskim događajima.

„Ona označava sto godina početka I (Velikog) Svjetskog rata. Velikog i po žrtvama, jer je to bio prvi takav masovni rat, ali i po posljedicama. Ove godine se obilježava i 75 godina od početka Drugog svjetskog rata, na neki način nastavka prethodnog, jer je dobrim dijelom uzrokovan posljedicama Velikog rata“, naveo je on.

Lukšić je dodao da se ovegodine obilježava i 25 godina od pada Berlinskog zida, odnosno kraja Hladnog rata, kao i 15 godina od prvog proširenja NATO, nakon pada Zida i deset od velikog proširenja EU.

„Veza između svih ovih događaja je jasna i premda evrocentrična i obilježavajući kraj jednog doba, može se reći da predstavlja početak novog multipolarnog, ali ne i evrocentričnog svijeta.Simbolika 2014. prisutna je i u Crnoj Gori i prožima se sa istorijskim događajima“, ukazao je on.

Lukšić je podsjetio da je na kraju Velikog rata Crna Gora izgubila svoju nezavisnost i državnost, da bi se tokom Drugog Svjetskog rata ona obnovila.

On je rekao da je obnovljena nezavisnost 2006. godine, značila ubrzavanje samostalnog puta prema članstvu u EU i NATO, "ipak, prethodne decenije pokazale su da je to trnovit put".

„Ove godine navršava se i 25 godina i od crnogorske tzv. AB revolucije, događaja koji jedni poistovjećuju sa tranzicionim počecima Istočne Evrope, a drugi povezuju sa nadiranjem nacionalizma, koji je region gurnuo u građanski rat“,dodao je on.

Prema riječima Lukšića, istorija će sa objektivnije distance suditi,“ ali ono što je teško osporiti (premda neće nedostajati onih koji će pokušati), jeste da je Crna Gora, pored svega, uspjela ostvariti značajne uspjehe u prethodnom periodu“.

„ Izbjegnuti su direktni sukobi, u najvećoj mjeri i NATO bombardovanje, dok je na miran način obnovljena nezavisnost. Otvoreni su pregovori o članstvu u EU, na vratima je NATO članstva, uvažen je činilac regiona i međunarodnih multilateralnih institucija, solidnog je poslovnog ambijenta, destinacija je mnogih važnih investicija“, kazao je on.

Lukšić je ocijenio i da je cijena zaostajanja za drugim zemljama nekadašnjeg istočnog bloka, velika, navodeći da su očigledna otežana i zakašnjela ekonomska tranzicija i pogrešan redosljed poteza u ranoj fazi.

„Premda je dobar dio devedesetih bila sudionik politike koja nije promovisala evropske težnje, Crna Gora je sačuvala ljudsku supstancu. Da bi to cijenili, valja se porediti sa okruženjem, gdje je veliki dio stanovništva ostajao bez doma i najbližih. Tim prije, ako se ima u vidu kakve je sve tragične trenutke Crna Gora u prošlosti doživjela usljed turbulencija u regionu“, kazao je on.

Lukšić smatra da je politički zaokret 1997. godine značio povratak na put uspostavljanja vrijednosti zapadne civilizacije, koji, naveo je,svoj formalni epilog treba da imaju u punopravnom članstvu Crne Gore u EU i NATO.

„Prioretizacija očuvanja društvene supstance i obnavljanja nezavisnosti je bila ispravna, jer je vodila tom cilju“, rekao je Lukšić.

(MINA)