PU je do 30. decembra zabilježila neto naplatu od 918 miliona EUR, što je oko 32 miliona EUR više od plana, saopštio je direktor Milan Lakićević.
On je agenciji Mina-business kazao da je naplata svih vrsta poreza u prošloj godini veća od plana, ali i u odnosu na 2012.
“Posebno izdvajamo porez na dodatu vrijednost (PDV), gdje je naplata u odnosu na 2012. godinu veća 19 odsto, doprinose za zdravstveno osiguranje, gdje je naplaćeno 11 odsto više i porez na dohodak građana, gdje je naplata veća 15 odsto”, precizirao je Lakićević.
On je objasnio da se radi o najvažnijim budžetskim prihodima i da ostvareni indeksi pokazuju veoma uspješnu naplatu, a pogotovo ako se uzme u obzir da je i prošla godina bila nepovoljna za poslovanje.
Pitanje smanjenja poreskog duga je, kako je kazao, aktuelizovano formiranjem Komisije za borbu protiv sive ekonomije, pri čemu je poreski dug koji je u februaru prošle godine, kada je formirana Komisija, smanjen oko 25 miliona na 354 miliona EUR.
“Bitno je i reći da je formirani poreski dug nastao u periodu od deset godina, u kojem je ukupna naplata iznosila oko sedam milijardi EUR”, naveo je Lakićević.
Prema tome, kako je ocijenio, ukupni poreski dug koji je manji od pet odsto u odnosu na ukupnu naplatu, nije ugrožavajući faktor za ekonomiju.
“Međutim, postoji potreba da se iskoriste sve moguće rezerve za ostvarivanje većih budžetskih prihoda, a samim tim i smanjenje poreskog duga”, rekao je Lakićević.
Struktura poreskog duga pokazuje da se najveći njegov dio, od oko 195 miliona EUR, odnosi na kompanije u stečaju i likvidirana predzeća, kao i 67 miliona EUR na obračunate kamate.
Prema riječima Lakićevića, dug koji bi mogao biti predmet prinudne naplate iznosi oko 52 miliona EUR, za čiju naplatu će PU, kako je kazao, iskoristiti sva zakonska ovlašćenja.
Poreska uprava će u ovoj godini nastaviti praksu objavljivanja Bijele i Crne liste, jer je to i zakonska obaveza.
“Kada govorimo o benefitima, sigurno ne postoje finansijski benefiti, ali se može govoriti o dobroj ili lošoj poziciji poreskih obveznika. Poreski obveznik koji se nalazi na Crnoj listi na određen način je prepoznat kao takav, a sa druge strane obveznik na Bijeloj listi ima indirektne efekte, tako što stiče povjerenje poslovnih partnera, a i državnih organa, što je veoma dobra preporuka i kod raznih tendera, a naročito u postupcima javnih nabavki”, objasnio je Lakićević.
On je naveo da raduje utisak da veliki broj obveznika želi da se nalazi na Bijeloj listi i može se zaključiti da takva pozicija za obveznika predstavlja makar indirektan stimulans.
Pred Poreskom upravom u ovoj godini, kako je kazao, stoje značajni projekti, a u prvom redu oni značajni za evropske integracije.
„Uspostavljena je IT strategija, a započinju se i aktivnosti na uvođenju VIES sistema, kao i projekata vezanih za uzajamnu pomoć zemalja Evropske unije (EU). Veoma je bitno uvođenje elektronskog podnošenja poreskih prijava, a čija je primjena u ovoj godini izvjesna“, rekao je Lakićević.
Operativno osnovni fokus, kako je zaključio, biće na aktivnostima za suzbijanje neregularnog poslovanja i svih pojavnih oblika sive ekonomije, što će doprinijeti povećanju fiskalne discipline i ravnomjernijem raspoređivanju poreskog opterećenja.
(MINA)