CG ove godine treba posebno da obrati pažnju na planiranje velikih projekata, saopštila je šef kancelarije Svjetske banke (SB) za CG Anabela Abreu.
„Javni dug je i dalje visok i u septembru prošle godine bio je 55 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a sa garancijama 63,2 odsto BDP-a. Nedavno je agencija Standard & Poor's promijenila izgled zemlje na negativan zbog kontinuiranog rasta javnog duga, što predstavlja značajan rizik i povećava osjetljivost zemlje", kazala je Abreu Vijestima.
Prema njenim riječima, ukoliko se to spoji sa slabom spoljnom pozicijom države, bankarskim sektorom koji je i dalje osjetljiv zbog visokog nivoa loših kredita, osjetljivost zemlje sa ograničenim instrumentima monetarne politike je visoka.
"Posebnu pažnju treba obratiti na pažljivo planiranje velikih projekata tako da oni ne dovedu do dodatnog pritiska na već oslabljene javne finansije“, rekla je Abreu.
Iz SB ranije je ocijenjeno da će izgradnja autoputa, odnosno izgradnja dionice Smokovac-Mateševo uticati da javni dug poraste čak 23 odsto BDP-a.
Taj važni infrastrukturni projekat, prema najavama, država planira da počne u februaru.
Izgradnja dijela autoputa Smokovac - Mateševo, koštao bi, prema ponudi kineskog konzorcijuma, oko 800 miliona EUR, a Vlada planira da se ove godine zaduži za oko 100 miliona kako bi finansirala početak projekta.
Abreu je dodala da su primijećeni napori da se nastavi sa procesom fiskalne konsolidacije i unaprijeđenjem poslovnog okruženja.
SB, kako je navela, razgovara sa Vladom o pomoći za jačanje upravljanja dugom koja uključuje potencijalne oblasti podrške kao što su unaprijeđenje izrade srednjoročnih strategija za upravljanje dugom, razvoj sekundarnog tržišta državnih obveznica i podrška u internoj organizaciji sektora za upravljanje dugom.
Abreu je kazala da će u ovoj godini zajedno sa Vladom raditi na srednjoročnoj reviziji Strategije partnerstva za Crnu Goru gdje će utvrditi prioritetne oblasti za preostale angažmane u okviru te strategije koja se završava naredne godine.
„S obzirom na smanjeni pritisak i na potrebe države za finansiranjem, možda ćemo se usredsrijediti na izgradnju kapaciteta u javnom sektoru i oblastima gdje je potrebno značajno usklađivanje u postupku harmonizacije sa pravnom tekovinom EU, kao što je životna sredina“, dodala je Abreu.
SB je projektovala rast crnogorske ekonomije po stopi od 2,5 odsto u ovoj godini, a ako najavljene investicije privatnog sektora i izgradnja autoputa počnu da se ostvaruju, onda je moguće očekivati i scenario višeg rasta od 3,2 odsto.
„Početak radova na izgradnji autoputa zajedno sa investicijama u turizmu i energetici bi povećali izglede Crne Gore za rast na srednji rok. Pod pretpostavkom da će se polovina najavljenih privatnih investicija implementirati i da se ispuni četvorogodišnji period izgradnje rast bi se povećao na oko 3,2 procenta od ove pa do 2016. godine“, ocijenila je Abreu.
Ona je navela da se tokom prošle godine crnogorska ekonomija oporavljala uz pomoć rasta koji je nastao u eurozoni i povoljnih vremenskih uslova.
„Domaća potražnja je uglavnom bila potisnuta tokom prve polovine godine, što se odrazilo kroz visoku nezaposlenost, usporen rast dohotka domaćinstava, kredita i nizak nivo investicija. To je počelo da se oporavlja tokom druge polovine godine što stvara solidnu osnovu za rast u ovoj", rekla je Abreu.
S obzirom na povećanje javnog duga, kako je zaključila, biće potrebni dodatni napori za kreiranje fiskalnog prostora za potrebe javnih investicija na srednji rok.
(MINA)