Ključni izazov za državu u narednoj godini biće zaustavljanje rasta javnog duga, ocijenio je viceguverner CBCG, Nikola Fabris.
On je, u intervjuu Vijestima, rekao da tendencija rasta duga zabrinjava, da država još nije ušla u zonu koja bi se mogla smatrati kritičnom, ali i da nije daleko od nje.
"U ovoj godini bilo je određenih pozitivnih tendencija, koje se moraju održati i poboljšati u narednim godinama, jer ne postoji preveliki prostor za dalje bezbjedno zaduživanje. Ovu godinu ćemo vjerovatno završiti sa javnim dugom od oko 55 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je nivo koji zabrinjava. Još nijesmo ušli u kritičnu zonu, ali nijesmo ni daleko od nje", ocijenio je Fabris .
Javni dug Crne Gore na kraju ove godine iznosi 1,9 milijardi EUR.
"Nakon godina brzog rasta javnog duga, ova je unijela dozu optimizma da takva tendencija može biti zaustavljena. Rast javnog duga u ovoj godini dominantno je posljedica nekih ranijih slabosti i to velikog broja izvršnih sudskih presuda i aktiviranja garancija za kredite Kombinata aluminijuma (KAP)", rekao je Fabris.
On je dodao da je ključna preporuka za zaustavljanje dalje tendencije javnog duga da se ne troši više nego što se stvara, odnosno da se nivo budžetskog deficita svede na održiv. On predlaže i uvođenje fiskalnog pravila o nivou javnog duga sa jasnim sankcijama za njegovo kršenje.
Fabris očekuje da će u narednoj godini u finansijskom sistemu ključni izazov biti rješavanje visokog nivoa loših kredita, a u realnom sektoru način smanjenja nivo nelikvidnosti i povećanja konkurentnosti. Ključni izazov za državu, prema njegovim riječima, biće zaustavljanje tendencije rasta javnog duga, pokretanje ekonomske aktivnosti u cilju ostvarenja umjerene stope rasta BDP-a od tri odsto i privlačenje kvalitetnih stranih investitora.
"Za sve nas veliki izazov biće i ubrzanje procesa pristupanja EU, odnosno otvaranje pregovora u što većem broju poglavlja", poručio je Fabris.
On smatra da Crnoj Gori trenutno nije potreban finansijski aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ali da bi tokom godine trebalo pažljivo pratiti situaciju i ne bježati od te opcije u slučaju pogoršanja stanja.
Fabris je saopštio i da nijedna zemlja nije ostvarila značajne rezultate u domenu fiskalne konsolidacije oslanjanjem isključivo na »oporezivanju luksuza«, iako takve mjere djeluju prihvatljivo u javnosti. Činjenica je, kako tvrdi, da luksuzna potrošnja nije tolika da bi se na osnovu nje mogli obezbijediti značajni prihodi.
"Treba nastojati da se teret prilagođavanja krizi ravnomjerno rasporedi uz adekvatnu zaštitu najugroženijih slojeva", poručio je Fabris.
On je dodao da su ova i prethodna godina pokazale koliko može biti skupo ukoliko se adekvatno ne procijeni rizik koji nosi izdavanje garancija, tako da je neophodan oprez u tom smislu.
"Preporuka CBCG je da se davanje garancija ograniči, a poželjno je i da maksimalan nivo bude definisan fiskalnim pravilima. To ne treba shvatiti kao krut stav da se više ne smije izdati nijedna garancija, ali njemu mora da prethodi opsežna analiza koja bi jasno ukazala na razvojne potencijale i potencijalne rizike", saopštio je Fabris.
Država bi, kako je naveo, trebalo i da razmotri mogućnost da da za sve izdate garancije uzme adekvatna sredstva obezbjeđenja.
(MINA)