Iz PKCG su poručili da bi se definisanje strateškog pravca razvoja KAP-a u narednom periodu neposredno odrazilo i na poslovanje repro lanca.
Posebnu pažnju u narednom periodu trebalo bi obratiti na definisanje strateškog pravca razvoja Kombinata aluminijuma (KAP), izgradnju novih energetskih objekata i efikasno rješavanje pitanja opšte nelikvidnosti privrede, smatraju u Privrednoj komori (PKCG).
Iz PKCG su poručili da bi se definisanje strateškog pravca razvoja KAP-a u narednom periodu neposredno odrazilo i na poslovanje repro lanca.
„KAP ne samo da je najveći izvoznik, već i najznačajnije opredjeljuje ekonomski, socijalni i ekološki razvoj Crne Gore“, navodi se u publikaciji Crnogorska privreda u ovoj godini, koju je uradila PKCG.
Predstavnici te institucije upozorili su da konstantan deficit u proizvodnji električne energije ukazuje na potrebu izgradnje novih energetskih objekata, što bi, osim stabilnosti u snabdijevanju, imalo i multiplikativni efekat.
„Potrebna su ulaganja u revitalizaciju distributivne mreže koja je razlog nestabilnosti i nepouzdanosti u snabdijevanju privrede električnom energijom“, kazali su iz PKCG.
Opšta nelikvidnost privrede, kako su dodali, zahtijeva efikasno rješenje narušenih dužničko-povjerilačkih odnosa, koje bi se moglo ostvariti kroz donošenje propisa usklađenih sa direktivom EU o suzbijanju kašnjenja u plaćanjima komercijalnih transakcija.
Predstavnici PKCG su saopštili da bi u narednom periodu trebalo otkloniti ograničenja u postupku naplate potraživanja obezbijeđenog mjenicom i mjeničnim ovlašćenjem u slučaju neakceptiranja mjenice.
„Povjerioci nemaju saznanje o broju i vrijednosti izdatih mjenica u cilju obezbjeđenja potraživanja, zbog čega je pravni bonitet dužnika nepoznat. Na taj način dolazi do značajnijeg smanjenja upotrebne vrijednosti mjenice i stvaraju se uslovi da dužnik izdaje preveliki broj njih“, upozorili su iz PKCG.
Oni su dodali da veliki broj zemalja u cilju prevencije zloupotrebe pribjegavaju zaštiti povjerilaca uvođenjem registra izdatih mjenica, što bi mogao biti model primjenjiv i u Crnoj Gori.
U PKCG smatraju da bi se dio zaostalih potraživanja i dugovanja mogao riješiti kroz međukompanijsko prebijanje obaveza. Na taj način, kako su kazali, dobre firme ne bi rizikovale stečaj jer njihovi povjerioci ne mogu ili ne žele da izmire dugovanja.
U Crnoj Gori je, podsjećaju iz PKCG, česta pojava da blokirana preduzeća osnivaju nova i na taj način nastavljaju praksu zaduživanja.
„Pristup finansiranju je za preduzeća ograničavanje u poslovanju, kako zbog visokih kamatnih stopa, tako i zbog kolateralnih zahtjeva i drugih faktora. Propisivanje najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope doprinijelo bi rješavanju tog problema“, naveli su predstavnici PKCG.
Oni su dodali da bi u cilju stvaranja uslova za fleksibilnije tržište rada bilo neophodno izmijeniti postojeće radno zakonodavstvo i obezbijediti njegovu dosljednu primjenu.
„Nužno je donijeti novi zakon o radu koji će stremiti većoj fleksibilnosti tržišta rada i otkloniti barijere za uređenje oblasti radnih odnosa kod poslodavaca“, kazali su iz PKCG.
Predstavnici te institucije smatraju i da je koordiniranom akcijom nadležnih neophodno nastaviti aktivnosti na suzbijanju nelegalnog rada i trgovine, čime bi teret plaćanja dažbina bio podjednako raspoređen na sve učesnike, uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih prihoda.
Potrebno je nastaviti i reforme na unaprijeđenju investicione klime, posebno u oblastima koje se odnose na izvršenje ugovora, građevinske dozvole, registrovanje nepokretnosti i plaćanje poreza.
„Podsticajnim mjerama treba djelovati na privlačenje greenfield investicija i uložiti dodatne napore da definisane biznis zone i povoljnosti na državnom i lokalnom nivou daju očekivane rezultate“, navodi se u publikaciji.
U PKCG su ocijenili da je konkurentnost na makro nivou potvrda dobrog ambijenta, dok bi na mikro nivou niska konkurentnost privrede mogla biti prepreka promjene privredne strukture.
„Zato je neophodno da se u primarne razvojne prioritete postave investicije u industrijsku proizvodnju, istraživanje i razvoj i podizanje kapaciteta privrede za prijem novih tehnologija i znanja“, poručili su iz PKCG.
Oni su kazali da bi u cilju realizovanja povoljnih rezultata robne razmjene sa inostranstvom potrebno stimulativnim mjerama podstaći proizvodnju namijenjenu izvozu. Iz PKCG predlažu i intenziviranje aktivnosti usmjerenih na marketinški nastup i podsticanje korišćenja domaćih proizvoda.
Predstavnici PKCG smatraju da lokalni porezi i dažbine ugrožavaju poslovni ambijent i da bi kroz kreiranje poreskog zakonodavstva trebalo izbjeći dvostruko oporezivanje i zaštititi investitore od pravno rušljivih odluka nadležnih.
U predstojećem periodu bi, kako su saopštili, trebalo istrajati u preispitivanju dodijeljenih koncesija u pogledu realizacije ugovora po dinamici i kvalitetu. Trebalo bi, prema njihovim riječima, raditi na tome da se privatizovana preduzeća iz različitih sektora, koja ne funkcionišu bez obzira na veliki razvojni potencijal, stave u funkciju.
„Primjeri neuspješne privatizacije su u sektoru turizma, što je onemogućilo pristup za ulaganja u hotele visoke kategorije na više lokacija, ali i u oblastima poljoprivrede i industrije“, navodi se u publikaciji.
Predstavnici PKCG su kazali i da bi u narednom periodu trebalo raditi na usvajanju neophodne prostorno planske dokumentacije, izmjenama Zakona o Socijalnom savjetu, ali i unaprijeđenju obrazovanja i razvoja ljudskih resursa.
(MINA)