Građani CG ne bi na ovaj način osjetili ekonomsku krizu da Vlada prodajom EPCG nije rješavala probleme Prve banke, ocijenio je Ljubiša Krgović.
On smatra da građani ni izbliza ne ne bi osjetili krizu da Vlada nije prodajom EPCG i novim zaduživanjima rješavala probleme Prve banke, iza koje stoji porodica premijera Mila Đukanovića, i njihove interese u Kombinatu aluminijuma (KAP) i Željezari, kao građevinske i poslovne poduhvate na tržištu nekretnina.
“Kada je eskalirala kriza 2008. u Vladi su osnovali neki neformalni krizni komitet, koji smo u šali zvali komitetom za rješavanje krize u firmama i poslovima njegovih članova. To je bila surova, ali tačna šala. Da nijesmo, a to još činimo, prodajom EPCG i novim zaduženjima rješavali njihovu banku, lošu namjeru, neznavenost i interes u KAP-u i Željezari, građevinske i poslovne poduhvate na tržištu nekretnina, građani ni izdaleka ne bi ovako osjetili krizu”, rekao je Krgović u intervjuu Vijestima.
On je, na pitanje da prokomentariše optužbe dijela opozicije da bi Đukanović trebalo krivično da odgovara zbog kredita od pet miliona EUR koji njegova firma Global Montenegro i dalje duguje Hipo Alpe Adria banci, jer postoji sumnja da se
radi o pranju novca, kazao da Uprava za sprečavanje pranja novca, Komisija za sprečavanje konflikta interesa, CBCG i Tužilaštvo moraju da reaguju u takvim slučajevima.
„Vladajuća struktura nas svakodnevno zasipa informacijama o ispunjavanju evropskih standarda, a nadležnim institucijama, ni u snu, ne pada na pamet da se bave mnogo težim i ozbiljnijim primjerima korupcije na visokom nivou. Naprotiv, imamo primjera da su ovakva ponašanja bila preporuka za napredovanje u političkoj karijeri“, kazao je Krgović.
On je, nadovezujući se na ocjene iz diplomatskih krugova da je crnogorska ekonomija bolesna, saopštio da je to posljedica toga što je Crna Gora prije svega politički bolesna.
„Nemamo slobodnu konkurenciju, ni u politici, ni u ekonomiji, a ta dva sistema su uzročno-posljedično povezana. Imamo monopol u politici, gdje isti ljudi donose važne odluke već skoro četvrt vijeka. Tu se mijenjaju podizvođači koji kao ispravljaju greške onih prethodnih iz iste strukture“, rekao je Krgović.
On smatra i da crnogorska ekonomija nije srednjoročno ili dugoročno održiva.
„Prije deset godina, samo je u regionu Albanija bila manje zadužena od nas, a sada smo jedna od najzaduženih zemalja. Kad bi se uključili skriveni dugovi i neizmirene obaveze javnog sektora, kao ovih 70 miliona EUR Montenegro Airlinesa, daleko smo od nivoa održivosti duga i mastrihtskih kriterijuma“, naveo je Krgović.
On je kazao da se uzimaju novi krediti kako bi se vratili stari, dok je u raznim sumnjivim privatizacijama za unaprijed odabrane raskrčmljen veliki dio društvenog bogatstva.
„Milijarde su potrošene, monopoli kao što su telekomunikacije, distiribucija goriva ili pola Elektoprivrede, su prodati, a jedini u regionu nemamo ni kilometar autoputa, ni novi izvor energije, nije izgrađena čak nijedna mini elektrana. Takođe, kontinuirano nam opada kreditni rejting“, upozorio je Krgović.
On je dodao i da je Crna Gora jedna od rijetkih zemalja, posebno u regionu, koja nema ozbiljnu dugoročnu strategiju razvoja, što je i obaveza zapisana u Ustavu.
„Takvim dokumentom bi se definisala dinamika i prioriteti izgradnje infrastrukturnih objekata i obezbeđivao javni interes u korišćenju onoga što pripada građanima. Nije slučajno što nemamo takav dokument. Onda oni donose ovako krupne i dalekosežne odluke u funkciji svog trenutnog političkog, odnosno ličnog interesa“, saopštio je Krgović.
On tvrdi da su kod propalog ugovora za autoput unaprijed bili podijeljeni poslovi njihovim firmana.
„Ne vjerujem da će od Termoelektrane imati značajnije koristi građani Pljevlja i Crne Gore, već će platiti našim novcem i resursima, svoje lične obaveze partnerima u EPCG koja je naše najveće bogatstvo, a na koju se kao pijavica nakačila njihova banka“, rekao je Krgović.
On smatra da projekti gradnje autoputa i drugog bloka TE sami po sebi nijesu sporni, ali da je sporan način realizacije, dinamika i prioriteti.
(MINA)