Predstavnici 23 institucije na tržištu kapitala tražili su od KHOV da stavi van snage novu odluku o naknadama koje će se plaćati od 1. januara.
„Čekajući bolje vrijeme i postizanje makroekomske stabilnosti, snizili smo troškove na skoro svim nivoima. Od ukupno 33 brokerske kuće koje su bile aktivne i koje su zapošljavale oko 150 ljudi, ostalo je 11 brokerskih kuća i oko 30 zaposlenih. Isti podaci se odnose i na ostale finansijske institucije. I pored svih napora, većina nas i dalje „jede“ kapital svojih vlasnika“, navodi se u dopisu predsjedniku KHOV-a Zoranu Đikanoviću.
Dopis su, kako prenose Vijesti, potpisali predstavnici Montenegroberze, Centralne depozitarne agencije (CDA), osam brokerskih i dilerskih kuća, predstavnici sedam kastodi odjeljenja komercijalnih banaka i šest predstavnika društava za upravljanje investicionim i dobrovoljnim penzionim fondovima.
„Kako ukupni prihodi Montenegroberze, u prethodne dvije godine iznose od 250 do 310 hiljada EUR, a kako očekujemo iznos ovogodišnjih prihoda na nivou od oko 250 hiljada EUR, nova naknada bi bila oko 13 hiljada EUR. Na taj način umjesto dosadašnjih dvije hiljade EUR došlo je do sedmostrukog povećanja iznosa“, navodi se u dopisu.
Potpisnicima dopisa sporno je i određenje za naknadu iznosa od pet odsto od ukupnih prihoda, iako berza oko 35 odsto prihoda ostvaruje na osnovu kamate na oročene depozite.
U ukupnim prihodima berze ulazi i stavka „ostali prihodi“ po kojoj je uknjižila prihode po osnovu potraživanja od naknada za trudničko odnosno porodiljsko odsustvo, koje se potražuje od Fonda zdravstva odnosno Centra za socijalni rad.
“Uzimanje prihoda po tom osnovu od kompanije, predstavlja diskutabilno pitanje, možda i neustavno formulisao“, dodaje se u dopisu.
Vezivanje nadoknada, koje ovlašćeni učesnici plaćaju Komisiji, u odnosu na ostvareni promet će, kako tvrde, negativno uticati na buduće poslovanje ovlašćenih učesnika-brokera.
KHOV je upozorena da naknada koju će CDA morati da plaća Komisiji, prema sadašnjem prihodu, iznosi oko 34 hiljade EUR i da je dvostruko veća u odnosu na naknade koje slične institucije za registar hartija plaćaju u drugim državama regiona.
„Plaćanjem naknade KHOV-u, sva navedena društva postaju automatski nerentabilna, pa se i akcionarima, kao vlasnicima kapitala, postavlja pitanje daljeg obavljanja poslovanja i rada“, zaključuje se u dopisu.
(MINA)