Otvorena konferencija - "Ekonomija Crne Gore"

Zemlje regiona treba da se fokusiraju na sagledavanje komparativnih prednosti, kako bi se stvorile veće šanse da budu konkurentne na globalnom tržištu, saopštio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Velimir Mijušković.

Mijušković je na otvaranju međunarodne Konferencije Ekonomija Crne Gore - Saradnjom do prosperiteta, koja je danas počela u hotelu Splendid, rekao da zemlje regiona moraju da kroz dobro osmišljene strategije razvoja iskoriste sopstvene prednosti temeljene na raspoloživim resursima.

“Uporedo sa tim veoma je važno da se usmjerimo i na usvajanje i primjenu standarda i pravila koja se primjenjuju u razvijenim zemljama Evrope i na taj način unaprijeđujemo svoju ekonomiju”, kazao je Mijušković.

On je na skupu posvećenom aktuelnim ekonomskim pitanjima koji PKCG tradicionalno organizuje svake godine, podsjetio da region zapadnog Balkana ima populaciju manju od 20 miliona stanovnika i relativno nizak nivo razvijenosti, sa ukupnim bruto domaćim proizvodom (BDP) manjim od 70 milijardi, što predstavlja samo sedam odsto deset najrazvijenijih zemalja Unije.

Mijušković je dodao da je prema raspoloživim podacima region iza nivoa EU i da je potrebna snažna međunarodna podrška, kako bi se evidentne razlike ublažile.

“Naravno, ne smijemo planove o svom razvoju bazirati isključivo na međunarodnoj pomoći. Moramo imati jasnu strategiju ekonomskog razvoja i intenzivnije poslovno povezivanje unutar regiona, s obzirom da smo male ekonomije koje su kompatibilne i samim tim kroz saradnju imamo veće šanse da budemo konkurentni na globalnom tržištu”, saopštio je Mijušković.

Povoljan poslovni ambijent, kako je ocijenio, jedan od najvažnijih preduslova privrednog oporavka i rasta u zemljama regiona.

Mijušković je dodao i da mnogi elementi povoljnog poslovnog okruženja kao što su efikasne i predvidljive mjere od strane države, kvalitetna radna snaga, kvalitetna saobraćajna infrastruktura, a posebno pristup finansijama, imaju direktan uticaj na ekonomski rast.

“Nedovoljna razvijenost institucionalne i fizičke infrastrukture, skup kapital, veoma niska efikasnost i fleksibilnost radne snage, kao i ograničen potencijal za inovacije, predstavljaju ozbiljna ograničenja konkurentnosti regiona”, smatra Mijušković.

Sve zemlje, kako tvrdi Mijušković, moraju pronaći nove lance vrijednosti da strani investitor može da vidi da ono što se proizvede u regionu može biti konkurentno na svjetskom tržištu.

“Pitanja niskog stepena razvijenosti infrastrukture sigurno su manje-više najznačajniji neriješeni problema svake države regiona. Od Evrope upravo treba očekivati da sredstva fondova usmjerava u većim iznosima i sa većim stepenom ka konkretnim investicijama u infrastrukturu
koja će logično region bolje povezati i međusobno, ali i sa drugim tržištima”, kazao je Mijušković.

On je podsjetio da u EU postoji monetarna, ali ne i fiskalna unija, što takođe predstavlja jednu od tačaka sporenja i nastanka problema, obzirom na dužničku krizu koja je eskalirala poslednjih godina.

“Zapadni Balkan je ostvario intenzivan privredni rast u pred kriznom periodu koji je bio baziran na prilivu stranih direktnih investicija i to najviše u sektoru prometa nekretnina, finansija, telekomunikacija”, rekao je Mijušković.

Taj rast je, kako je dodao, zaustavila kriza koja je dovela do smanjenja priliva stranih investicija, što je uzrokovalo opšti pad privrednih aktivnosti, koji je kao logičnu posljedicu imao pad BDP-a, budžetski deficit i povećanje javnog duga.

“Ostaju izraženi problemi i javnog duga, smanjenog priliva stranih direktnih investicija, kao i deficita tekućeg računa platnog bilansa. Javni dug, što je posebna opasnost kreće se u svim zemljama izuzev Kosova u rasponu od 40 do 60 odsto”, poručio je Mijušković.

On je saopštio da je ekonomska kriza uticala na smanjenje ukupne robne razmjene, ali i veoma visokog deficita u svim tim zemljama.

“Deficit robne razmjene ostaje i dalje ključna slabost privreda zemalja regiona, jer je nakon pada u 2011. godini ponovo zabilježio rast u većini zemalja što ilustruje veoma nisku konkurentnost privrede”, dodao je Mijušković.

U svakoj od zemalja regiona je, kako je rekao, izuzetno visok spoljni dug, koji je u pretkriznom periodu bilježio kontinuiran rast usljed visokog deficit platnog bilansa i visokog zaduživanja privatnog sektora u periodu kreditne ekspanzije.

On je govoreći o stanju crnogorske ekonomije kazao da je ona nakon dvije godine umjerenog rasta, u prošloj godini ušla u recesiju.

“Prema predviđanjima, rast realnog BDP-a u ovoj godini je 1,1 odsto u prvom kvartalu i 3,4 odsto u drugom kvartalu, što bi značilo da možemo govoriti o izlasku iz recesije”, rekao je Mijušković.

Mijuković smatra da se mora donijeti jasna strategija privrednog razvoja zemlje, na čijoj realizaciji treba istrajavati.

“To je preduslov obezbjeđivanju povoljnije privredne strukture koja je garant privrednog rasta, samim tim i rasta zaposlenosti, kao i ravnomjernijeg regionalnog razvoja”, dodao je Mijušković.

Dugoročni razvoj, kako je poručio, zahtijeva značajna ulaganja u infrastrukturu, proizvodni sektor i prerađivačke kapacitete, s obzirom da je dosadašnji privredni rast bio uglavnom zasnovan na rastu uslužnog sektora.

Mijušković je saopštio da veliki problem privrednici prepoznaju u nedovoljno dobrom pravnom okviru radnih odnosa, koji ne obezbjeđuje adekvatnu fleksibilnost tržišta rada.

“Komplikovane procedure i administriranje koje nameće Zakon o radu, predstvaljaju značajnu barijeru za poslovanje svake kompanije u Crnoj Gori, zbog čega u narednom periodu treba pristupiti sveukupnoj reformi radnog zakonodavstva i liberalizaciji tržišta rada”, zaključio je Mijušković.

(MINA)