Ograničavajući faktori plasmana crnogorske vode na domaćem tržištu skroman marketinški nastup proizvođača i nepostojanje odgovarajuće robne marke.
Skroman marketinški nastup proizvođača flaširane vode, njihova nelikvidnost, nepostojanje odgovarajuće robne marke u izvozu i značajan uvoz, ograničavajući su faktori plasmana na domaćem i stranom tržištu, saopšteno je danas u Privrednoj komori (PKCG).
Na sastanku Grupacije za vode PKCG ocijenjeno je da Crna Gora u sektoru proizvodnje flaširane vode ima značajne rezerve koji bi doprinijeli povećanju plasmana na domaćem i stranom tržištu, jer se radi o proizvodima iz kategodije konkurentnih po pitanju cijene, kvaliteta i dizajna.
Članovi Grupacije smatraju i da raspoloživi kapaciteti u tom sektoru nijesu dovoljno iskorišćeni, uglavnom zbog nemogućnosti da se, zbog značajne konkurencije, veće količine proizvoda plasiraju na domaćem i stranom tržištu.
Oni su kao jedan od glavnih problema proizvodnje flaširanih voda naveli i odnos ugostiteljskog i maloprodajnog sektora, koji domaćim vodama ne obezbjeđuju odgovarajući tretman.
"Veliki problem predstavlja i nemogućnost adekvatne promocije, jer su proizvođači suočeni sa problemom likvidnosti, usljed materijalne ograničenosti prouzrokovane nedovoljnim korišćenjem instalisanih kapacitieta, načinom plaćanja i barijerama u poslovanju", saopšteno je na sjednici Grupacije.
Predstavnici proizvođača flaširane vode tvrde i da zbog toga nijesu u mogućnosti da izdvoje značajan iznos novca za marketing.
Oni smatraju da bi, u cilju unaprijeđenja tržišnog nastupa, trebalo raditi na boljem poslovnom povezivanju proizvođača, intenziviranju marketinških nastupa i postepenom stvaranju crnogorskog brenda.
"U prilog tome govori i činjenica da crnogorske fabrike zadovoljavaju standarde kvaliteta i raspolažu savremenom opremom. Takođe, kada su u pitanju cijena, ambalaža i etiketiranje proizvoda, domaći proizvodi mogu biti konkurentni", ocijenjeno je na sastanku.
Članovi Grupacije su pokrenuli i inicijativu za smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na vode sa 17 odsto na sedam odsto, kao i za predstavljanje fabrika vode u zajedničkoj brošuri, koja bi omogućila njihovu promocije kao prepoznatljivog crnogorskog brenda.
Ukupna proizvodnja flaširanih voda, koja obuhvata prirodne, mineralne i gazirane, u Crnoj Gori je prošle godine u odnosu na 2011. porasla 6,2 odsto na 22,1 milion litara.
Iz PKCG je saopšteno da je u Crnoj Gori prošle godine proizvedeno 17,4 miliona litara flaširanih prirodnih i mineralnih voda, 6,45 odsto više nego u 2011. Porasla je i proizvodnja gaziranih voda, 5,26 odsto na 4,7 miliona litara.
Na domaćem tržištu plasira se oko 90 odsto proizvodnje flaširanih voda, dok se ostatak izvozi u Srbiju, Njemačku, Veliku Britaniju, Albaniju, Kosovo i Italiju. Crna Gora je, bez obzira na to, prošle godine uvezla 33,32 miliona litara vode, od čega preko 95 odsto iz Srbije.
Flaširanjem prirodnih i mineralnih voda u Crnoj Gori se bavi šest fabrika, čiji je ukupni kapacitet, od oko 350 miliona litara godišnje, dovoljan da u potpunosti zadovolji potrebe domaćeg tržišta i ostvari značajan izvoz.
Kompanija Bjelasica Rada jedina je u Crnoj Gori koja se bavi flaširanjem gazirane vode.
Članovi Grupacije su na sjednici podsjetili da je, pored postojećih fabrika, pet u proceduri dobijanja akata neophodnih za rad u skladu sa zaključenim koncesionim ugovorima po BOT aranžmanu.
»Uprava za vode je prošle i 2011. godine, u skladu sa Zakonom o finansiranju upravljanja vodama, potpisala još četiri ugovora za flaširanje vode, tako da je devet koncesionara u proceduri za dobijanje akata neophodnih za rad«, saopšteno je u PKCG.
Na sastanku je predstavljen i predlog Koncepta za uspostavljanje efikasnog sistema upravljanja ambalažnim otpadom, koji je dio obaveza usaglašavanja sa evropskim zakonodavstvom.
EU je u cilju zaštite resursa usvojila propise kojim se podstiče upravljanje ambalažnim otpadom u skladu sa hijerarhijom upravljanja i koji uvažavaju princip proširene odgovornosti proizvođača. Iz tih propisa proistekli su sistemi integrisanog upravljanja ambalažnim otpadom, kojim se obezbjeđuje preuzimanje odgovornosti za preradu u cilju daljeg korišćenja i reciklaže ambalaže koja postaje otpad.
(MINA-BUSINESS)