Danas je na sjednici Savjeta za ljudska prava u Ženevi predstavljen Nacionalni izvještaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori.
Predstavljajući Izvještaj, ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović koji je predvodio Delegaciju Crne Gore na sjednici Savjeta, osvrnuo se na napore koje Crna Gora čini u cilju poštovanja ljudskih prava i predstavio kokretne rezultate u prilog vidnom napretku u razvoju i izgradnji stabilnog normativnog i institucionalnog sistema za ostvarivanje, zaštitu i unapređenje ljudskih prava i sloboda. Posebno je istakao zadovoljstvo da se Izvještaj predstavlja upravo u ovom periodu, budući da je 1. januara 2013. godine počelo članstvo Crne Gore u Savjetu za ljudska prava.
Ministar Numanović je naglasio da je u periodu od prethodnog Izvještaja postignut veliki napredak u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori. Polazeći od strateškog opredjeljenja da kontinuirano unapređuje vladavinu prava, pravni poredak i sistem zaštite prava i sloboda građana, u cilju približavanja punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Crna Gora je obavila brojne obaveze u normativnom i institucionalnom smislu. U tom kontekstu potrebno je istaći i činjenicu da je taj napredak u tijesnoj vezi i sa članstvom Crne Gore u Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope i drugim međunarodnim organizacijama i regionalnim inicijativama, u kojima je Crna Gora ugovornica najvažnijih međunarodnih instrumenata u oblasti ljudskih prava.
Nakon uvodnog izlaganja, otvorena je diskusija u kojoj su zainteresovane države, njih 54, davale komentare i postavljale konkretna pitanja ali i preporuke, šta Crna Gora treba u narednom periodu da uradi. Učesnici u raspravi su pohvalili napore Vlade na modernizaciji državnog i institucionalnog sistema za poštovanje ljudskih prava i uputile Crnoj Gori 126 preporuka koje će Delegacija Crne Gore sa Trojkom (SAD, Estonija i Mauritanija) u naredna dva dana usklađivati.
Pitanja koja su postavljana tokom diskusije u najvećoj mjeri su se odnosila na zaštitu od svih oblika diskriminacije - naročito osoba sa invaliditetom, manjinskih zajednica, Romske, Egipćanske i LGBT populacije, kao i na prava djeteta, rodnu ravnopravnost, borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, rješavanje statusa raseljenih i izbjeglih lica, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, medijske slobode, jačanje sistema pravosuđa i unapređenje uslova u zatvorima. Takođe je istaknuta potreba za daljim finansijskim i kadrovskim jačanjem kapaciteta Ombudsmana.
O izvještaju će se glasati u četvrtak 31. januara.
(MONDO)