Nivo poštovanja i zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori još nije zadovoljavajući, iako je ostvaren napredak.
“Suštinski problem je to što nadležne institucije još uvijek ne obezbjeđuju hitne, nezavisne i djelotvorne istrage, pa se često događa da građani odustaju ili gube motiv za pokrenute postupke, dok državni službenici ostaju nekažnjeni ili dobijaju minimalne sankcije zbog kršenja ljudskih prava”, ocijenio je koordinator programa ljudskih prava u Građanskoj alijansi Milan Radović.
On je, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, koji će biti obilježen sjutra, rekao agenciji MINA da pojedine institucije, poput Ministarstva za manjinska prava, i dalje nijesu upotpunile kapacitete, iako je u pojedinim zaposleno manje od 50 odsto predviđenih mjesta.
Radović je dodao da je još prisutan trend da na čelu institucija za ljudska prava dolaze pripadnici manjina, a ne profesionalci.
“Oblasti u kojima su poštovanje i zaštita ljudskih prava i dalje na zabrinjavajućem nivou su neadekvatan proces suočavanja sa prošlošću, tortura, pravo na pravično suđenje, sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja, diskriminacija manjina, prava djeteta, položaj raseljenih i interno-raseljenih lica i ekonomsko-socijalna prava i slobode”, naveo je Radović.
Prema njegovim riječima, pasivan odnos nadležnih državnih institucija po pitanju procesa suočavanja sa prošlošću i dalje je prisutan.
“Iako je od pojedinih ratnih zločina prošlo skoro dvije decenije, još uvijek nijesu donijete pravosnažne osuđujuće presude protiv odgovornih. Nije pokrenuto pitanje političke i nalogodavne odgovornosti”, rekao je Radović.
Neophodno je, smatra on, da nadležne državne institucije, prije svega tužilaštvo, pokrenu postupke utvrđivanja ko je inspirisao, naredio i huškao na ratne zločine kako bi se utvrdila puna odgovornost, ali i otkrile sve istine o žrtvama i počiniocima ovih zločina.
“Ovo je i najvažnije pitanja za Crnu Goru i žrtve, rješavanjem ovog pitanja moći ćemo krenuti naprijed kroz proces pomirenja i suživota”, poručio je Radović.
On je rekao i da se, iako sve manje, još događaju slučajevi policijskog zlostavljanja i nehumanog postupanja.
“U ovoj oblasti i dalje zabrinjavaju spore istrage. Poslednji primjer na to ukazuje gdje je nakon četiri godine kašnjenja istrage određen pritvor osumnjičenim policijskim službenicima pod obrazloženjem da mogu uticati na svjedoke i dokaze. Postavlja se pitanje na šta nakon četiri godine još ti policijski službenici mogu uticati”, saopštio je Radović.
Kako je kazao, zasigurno kvalitet istrage nije i ne može biti isti kao da istraga nije kasnila i da je počela odmah nakon prijave sumnji roditelja žrtve.
Radović smatra da zabrinjava i što veliki broj prijava protiv policijskih službenika nije procesuiran i što su kazne koje su izrečene onim koji su procesuirani izrazito nisko i ne mogu djelovati na suzbijanje torture.
Sloboda izražavanja, dodao je, kao i pravo mirnog okupljanja i udruživanja i dalje je na zabrinjavajućem nivou i još nijesu stvoreni uslovi za slobodan i nezavisan rad novinara i medija.
“Nije ostvaren napredak po pitanju istraga za ubistvo Duška Jovanovića i velikog broja napada na novinare. Pravo na mirno okupljanje zabrinjava pa je tako zabranjeno i radnicima koji su se se okupljali zbog neisplaćenih zarada i drugih dugovanja poslodavca”, smatra Radović.
GA je, podsjetio je, zbog toga podnijela inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Zakona o javnim okupljanjima koji nije u skladu sa Ustavom i međunarodnim standardima i koji predviđa da se mirna okupljanja mogu zabraniti.
“GA je registrovala slučajeve kršenja prava na zaštitu ličnih podataka i slučajeve zloupotrebe ovog prava u ostvarivanju drugih. Takođe, krše se prava pacijenata na privatnost i policija je objavljivala rezultate analize krvi građana. Izvršena je analiza oko 30 zakona koji nijesu u skladu sa standardima o zaštiti ličnih podataka”, rekao je Radović.
Neophodno je, dodao je,e da nadležni ubrzaju proces izmjena zakona i na taj način doprinesu kvalitetnijoj zaštiti ličnih podataka.
Radović je ocijenio da zaštita od diskriminacije još nije na zadovoljavajućem nivou.
“Pripadnici manjinskih naroda, osobe sa invaliditetom, LGBT osobe i radnici najviše su diskriminisani. Nacionalna zastupljenost u državnim institucijama i organima još uvijek nije adekvatna, a nadležne institucije nijesu pokrenule aktivnosti i mjere na promjeni stanja”, rekao je on.
Romi su, kako je saopštio, posebno ugroženi po ovom pitanju. “Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u 2012. godini nije predvidio finansiranje interkulturalnih projekata, a i dalje funkcioniše uz brojne neregularnosti. Zabrinjavajuće je što nadležne institucije nijesu regovale već su dozvolile da takvo stanje opstaje”.
Radović je ukazao da još nema značajnih aktivnosti na prilagođavanju pristupa javnim ustanovama za osobe sa invaliditetom i zbog toga one još ne mogu da pristupe svim javnim prostorima i institucijama od egzistencijalnog značaja.
On je naveo i da dosadašnji slučajevi diskriminacije nijesu imali adekvatne sankcije.
“Iako je ostvaren napredak u oblasti prava LGBT, pripadnici ove zajednice trpe visok nivo diskriminacije. Incidenti se često događaju a nadležne državne institucije ne sprovode hitne i djelotvorne istrage i postupke koji bi vodili efikasnom sankcionisanju odgovornih. Još uvijek nijesu stvoreni uslovi da LGBT osobe javno iskažu svoj identitet”, saopštio je Radović.
Prema njegovim riječima, ekonomska i socijalna prava takođe su na veoma zabrinjavajućem nivou.
“Značajan broj građana socio-ekonomski je ugrožen jer nije u mogućnosti da plaća troškove života. Radnici protestuju štrajkom glađu i na druge načine, a zbog neisplaćenih zarada, otpremnina, nepovezivanja radnog staža i nepoštovanja kolektivnih ugovora”, rekao je Radović.
On je zaključio da nadležne državne institucije nijesu efikasne da obezbijede da poslodavci ispoštuju prava radnika i da sankcionišu svaki oblik diskriminacije i kršenja radničkih prava.
(MINA)