Prvi radovi na transpevropskom gasovodu počinju danas na jugu Rusije.
Prvi radovi na gasovodu Južni tok počeće danas na kompresorskoj stanici Ruskaja u Krasnodarskoj oblasti na jugu Rusije, dok izgradnja tog gasovoda u Srbiji treba da počne tri nedelje posle postavljanjem kamena temeljca jedne kompresorske stanice u Banatskom donjem selu.
"To je simbolični početak radova. U naredne tri godine će prve cijevi biti gotove, a sledeće dvije godine druga polovina", objasnio je ministar energetike Ljubomir Aksentijević, navodeći da već 60 godina nije bilo takve investicije na ovim prostorima.
Izgradnja gasovoda, kako je istakao, Srbiju čini tranzitnom zemljom prema Evropi, a to će donijeti veoma značajne ekonomske efekte.
Aksentijević je istakao i da izgradnja gasovoda kroz Srbiju državu i građane Srbije "neće koštati ni bijelog dinara", a da će biti dobijeni direktni ekonomski efekti.
On je dodao da će 2.000 ljudi biti angažovano na građevinskim radova, u kojima će učestvovati srpske firme, da će Srbija od njenih djelova tranzitnih taksi imati prihode od oko 200 miliona evra, a da će biti i smanjena zavisnost od nedostatka gasa.
Upitan da li će biti uticaja na cijenu gasa, Aksentijević je objasnio da će doći do poboljšanje cijena gasa u odnosu na sdašnje snabdijevanje Srbijagasa preko Mađarske.
Generalni direktor kompanije Gasprom Transgas Krasnodar Igor Tkačenko je izjavio da će kompresorska stanica Ruskaja u neposrednoj blizini Crnog mora biti najveća na svijetu i da će ukupan obim gasa koji će se transportovati dostići 63 milijarde kubnih metara godišnje, što je 10 odsto ukupne tražnje gasa u Evropi.
U izgradnju Južnog toka, koji će transportovati ruski gas u Evropu po dnu Crnog mora, biće uloženo oko 15,82 milijarde dolara, prenijela je agencija Itar-Tass.
Podmorska dionica gasovoda vodiće od kompresorske stanice Beregovaja na ruskoj obali Crnog mora do Burgasa na bugarskoj obali. Ukupna dužina podmorske dionice iznosiće oko 900 kilometara na maksimalnoj dubini većoj od dva kilometra.
Da bi Južni tok mogao da bude popunjen do punog kapaciteta od 63 milijarde kubnih metara, ruski sistem za transport gasa biće proširen izgradnjom dodatnih 2.446 kilometara cjevovoda i 10 kompresorskih stanica, ukupnog kapaciteta od 1.437 megavata. Taj projekat, pod nazivom Južni koridor, biće realizovan u dvije faze, do decembra 2019.
Južni tok je od strateškog značaja za energetsku sigurnost Evrope i planirano je da bude pušten u rad do kraja 2015.
Akcionari su ruski Gasprom koji ima polovinu vlasništva u zajednickom preduzeću, a drugu polovinu posjeduju italijanski ENI, francuski EDF i njemački BASF.
(MONDO/agencije)