Vlada usvojila Akcioni plan za implementaciju preporuka i mjera Državne revizorske institucije
Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Akcioni plan za implementaciju preporuka i mjera Državne revizorske institucije (DRI), koji sadrži pregled aktivnosti korisnika budžeta, u cilju unaprijeđenja ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti korišćenja javnih sredstava.
U izvještajima, koje su korisnici budžeta dostavili Ministarstvu finansija, napravljen je pregled aktivnosti i rokovi koje je DRI preporučila u Izvještaju o reviziji Završnog računa budžeta za prošlu godinu.
“Potrošačke jedinice treba da dosljedno primjenjuju zakonske propise u cilju obezbijeđenja usklađenosti njihovog rada sa važećom regulativom i uspješnog upravljanja i unaprijeđenja ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti korišćenja javnih sredstava”, navodi se u Akcionom planu.
Ministarstvu finansija se preporučuje da nastavi sa aktivnostima na realizaciji i implementaciji Programskog budžeta u skladu sa Odlukom o načinu i sadržini Programskog budžeta.
Ministarstvo finansija i druga resorna ministarstva treba da pojačaju kontrolu u ustanovama nad kojima obavljaju upravni nadzor, u cilju obezbijeđenja blagovremenog usvajanja godišnjih finansijskih planova. Budžetski zahtjevi ministarstava treba da obuhvate i godišnje finansijske planove ustanova koje su u njihovom sastavu i sadrže opšte, namjenske i prihode od djelatnosti, kao i donacije.
Državni organi, koji su shodno Zakonu o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru dužni da uvedu sistem unutrašnjih kontrola, treba da obezbijede dosljednu primjenu tog Zakona.
“Vladi se preporučuje da u skladu sa Zakonom o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru i Uredbom o uspostavljanju unutrašnje revizije u javnom sektoru ubrza taj proces tako što će omogućiti popunjavanje nedostajućeg broja sistematizovanih radnih mjesta za unutrašnje revizore”, navodi se u Akcionom planu.
Prilikom pripreme i realizacije budžeta moraju se poštovati principi efikasnosti i ekonomičnosti, potpunosti, tačnosti i jedinstvene budžetske klasifikacije i iz tog razloga je neophodno dodatno propisati uslove i način vođenja poslovnih knjiga, evidenciju imovine i obaveza, sastavljanje, prikazivanje, dostavljanje i objavljivanje finansijskih izvještaja.
Budžetski korisnici koji svoje finansijsko poslovanje obavljaju preko sopstvenih računa, trebalo bi da u potpunosti prilagode svoje računovodstvene evidencije i omoguće da se podaci iz glavnih knjiga sintetizuju i prikažu kroz izvještaj shodno Pravilniku o načinu sačinjavanja i podnošenja finansijskih izvještaja budžeta, državnih fondova i jedinica lokalne samouprave.
“Na ovaj način bi se obezbijedila kontrola svih poslovnih transakcija i konzistentnost računovodstvenih evidencija ovih subjekata sa budžetskim evidencijama i minimizirao rizik od pogrešnog postupanja na prihvatljiv nivo”, objašnjava se u Vladinom dokumentu.
Vladi se, takođe, preporučuje da obezbijedi dodatna sredstva za unaprijeđenje kadrovskih potencijala i IT sistema Poreske uprave (PU), imajući u vidu njen značaj i direktan uticaj na ostvarivanje budžetskih prihoda.
S obzirom da je revizijom konstatovana praksa formiranja radnih grupa nižim pravnim aktima, a istovremeno je obustavljena isplata zaposlenima po osnovu varijabilnog dijela zarade za izuzetne rezultate i kvalitet rada i po osnovu prekovremenog rada normirana Zakonom o zaradama državnih službenika i namještenika, preporučuje se državnim organima da primjenjuju institute nagrađivanja utvrđene Zakonom.
Uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave i Odluku o kriterijumima za utvrđivanje visine naknade za rad članova radnih tijela i timova ili drugog oblika rada, kojima je uređen način formiranja projektnih grupa ili timova. Aktom o obrazovanju projektne grupe, tima ili drugog oblika rada obavezno treba odrediti nosioca posla, sredstva, sastav radne grupe i konkretizovati poslove za svakog člana, kao i rokove u kojima će se zadatak obaviti i objaviti Izvještaj o radu.
Što se tiče davanja subvencija, preporučuje se Vladi da dodatno preispita tu politiku i posebno njihovu strukturu.
“Davanja za subvencije, garancije na zaduživanje i odlaganje obaveza prema državi za poreze i doprinose, te za socijalne programe zahtijevaju sveobuhvatnu analizu i određivanje granice do koje država treba da poreskim obveznicima, s jedne strane, omogućava poreske beneficije, a sa druge strane da im daje subvencije i garancije za zaduživanje”, zaključuje se u Akcionom planu.
(MINA-BUSINESS)