Budvu godišnje posjeti oko 60 hiljada turista, više od polovine ukupnog broja gostiju u Crnoj Gori.
Budvu godišnje posjeti oko 60 hiljada turista, više od polovine ukupnog broja gostiju u Crnoj Gori, što govori o njenom značaju u crnogorskom turističkom životu, ocijenio je danas predsjednik Opštine, Lazar Rađenović.
On je, na svečanoj sjednici Skupštine, povodom Dana Opštine, kazao da je strateški cilj Budve razvoj turizma.
„Turiste kod nas dovodi tradicionalna gostoprimljivost i ljepote koje zadivljuju, kvalitetni hotelski i privatni smještajni kapaciteti, kao i visok nivo ugostiteljskih usluga“, naveo je Rađenović.
Prema njegovim riječima, turiste privlače i raznovrsni programi koji se organizuju tokom cijele godine, najpoznatija imena svjetskog džet seta i provod koji je, prema ocjenama svih medija, najkvalitetniji u regionu i šire.
„Pažnja za Budvom ne jenjava, a tamo gdje je turizam i prosperitet, tu su i interesovanja investitora“, poručio je Rađenović.
On je podsjetio da je u Budvi, slabljenjem svjetske ekonomske krize, otvoren novi prostor za ulaganja u hotele visoke kategorije kao što su Palas Kristal i hotel Budva, što znači otvaranje novih radnih mjesta, povećanje broja gostiju i veće prihode.
Govoreći o borbi za zdravu finansijsku osnovu, Rađenović je kazao da se rebalansom budžeta rashodi koji su prvobitno bili planirani na 37,9 miliona EUR povećavaju na 39,2 miliona EUR.
„U dijelu naplate komunalija planirani prihodi se povećavaju sa predviđenih 15 na 19 miliona EUR, a samo tokom ove godine uspjeli smo da opredijelimo više od 20 miliona EUR za neizmirene obaveze“, precizirao je Rađenović.
On je najavio nastavak realizacije najvećeg ekološko-tehnološkog projekta Balkana – tretman otpadnih voda.
„U saradnji sa renomiranom njemačkom kompanijom WTE, dovešćemo do kaja izgradnju glavnog postrojenja za zbrinjavanje otpadnih voda i završiti radove na teritoriji Budve, Bečića i Svetog Stefana“, kazao je Rađenović.
U saradnji sa crnogorskom Vladom, kako je rekao, realizovaće projekat izgradnje zaobilaznice od Markovića do Lastve Grbaljske, čija je trasa duga 6,5 kilometara.
„Pitanje čvrstog otpada riješeno za period od 30 godina na zajedničkoj deponiji Možura, sa opštinama Bar i Ulcinj“, zaključio je Rađenović.
(MINA-BUSINESS)