Predstavnik CEED-a kazala da se mora intenzivnije raditi da se žene koje posluju u sivoj ekonomiji preorjentišu na regularne biznis tokove.
![Cilj prelazak na regularne biznis tokove Cilj prelazak na regularne biznis tokove](https://mondo.me/Picture/14/png/za-vesti.png)
Poslovanje u zoni sive ekonomije, kada su u pitanju žene preduzetnice, najizraženije je u uslužnom sektoru i trgovini, pa je potrebno intenzivnije raditi na prelasku na regularne biznis tokove, pokazalo je istraživanje Centra za preduzetništvo i ekonomski razvoj (CEED).
Predstavnik CEED-a, Vesna Bojanović kazala je da je jedna od komponenti projekta pod nazivom Izazovi sa kojima se suočavaju žene preduzetnice u Crnoj Gori, istraživanje koje je nedavno realizovano među 100 žena koje posluju u sivoj ekonomiji.
„Identifikovali smo oblasti u kojima je poslovanje u domenu sive zone najkarakterističnije, a to su prije svega uslužni sektor, odnosno frizerski i kozmetički saloni, zatim trgovina garderobom, kozmetikom i nakitom, kao i prozbodnja hrane i pića, torti i kolača i mliječnih proizvoda“, rekla je Bojanović na konferenciji za novinare.
Prema njenim riječima, to navodi na zaključak da se mora intenzivnije raditi na motivisanosti žena koje posluju u sivoj ekonomiji da se preorjentišu na regularne biznis tokove.
Bojanović je dodala i da zabrinjavaju izgovori koje žene preduzetnice navode kao razloge zašto bi ostale da posluju u sivoj zoni.
„To su prije svega rasterećenost od obaveza plaćanja poreza i doprinosa, jer na taj način, poslujući u sivoj ekonomiji, one izbjegavaju troškove registracije i poslovanja, a navode i da su im jako odgovarajući i fleksibilni uslovi za rad“, rekla je Bojanović.
Samo regularan biznis, kako je navela, može biti društveno koristan, jer doprinosi zajednici samim tim što se izmiruju obaveze prema državi i zapošljava radna snaga.
Istraživanje CEED-a je pokazalo da je svega 3/10 žena, prilikom odluke da krenu u biznis, imalo dilemu da li da to bude regularan biznis ili siva ekonomija, dok su ostale bile sigurne već na početku da će to biti siva ekonomija.
Bojanović je saopštila da su karakteristike poslovanja u sivoj ekonomiji da su to uglavnom mali biznisi, sa jednim ili dvoje zaposlenih, od kojih je drugi često član porodice.
„Istraživanje je pokazalo da sedam od osam žena koje posluju u sivoj ekonomiji ne planira da se uključi u regularne tokove. Njihova preporuka je da bi trebalo razmotriti smanjenje izdataka prema državi i mogućnost davanja povoljnih kredita, kao i raditi na dodatnoj edukaciji žena“, rekla je Bojanović.
Istraživanje je pokazalo da žene koje posluju u sivoj zoni kao glavni motiv navode činjenicu da na taj način izbjegavaju plaćanje poreza i dažbina, pa tako njihova zarada ostaje veća.
One, prema riječima Bojanović, tvrde i da je sam proces izlaska iz biznisa lakši, dok kao neke od nedostataka bavljenja poslom u sivoj zoni navode činjenicu da imaju manji obim poslovanja, koji je praćen slabom prodajom.
„Prednost poslovanja u regularnoj zoni je prepoznatljivost biznisa, jer se mogu ostvariti veći obimi poslovanja, više klijenata i kupaca i lakše je razraditi biznis. Mana je manji procenat zarade, kao i neophodnost izmirivanja obaveza, bez obzira na obim poslovanja“, rekla je Bojanović.
Ona je poručila da je regularno poslovanje imperativ, jer je u pitanju zdrav biznis, što je jedini način da se govori o razvoju i održivosti poslovanja.
“Poslovanje u regularnim privrednim tokovima je nešto što je poželjno i što se temelji na zdravim vrijednistima i osnovama, čemu treba u budućnosti da težimo”, saopštila je Bojanović.
CEED je istraživanje među ženama preduzetnicama sporveo sa ciljem da se dođe do saznanja zašto se tako malo žena upušta u preduzetničke vode.
Istraživanje je pokazalo i da je nemogućnost obezbijeđivanja sredstava za samostalan biznis glavni problem zašto se mali broj žena odlučuje da pokrene sopstveni posao.
„Firme u osnivanju slabo dobijaju kredite jer početnici uglavnom nemaju nekretnine na svoje ime. Preporuka je da se pojednostavi pristup kreditiranju osnivanjem garantnog fonda, koji je praksa u razvijenim zemljama“, smatra Bojanović.
Prema njenim riječima, ono što ženama stoji na putu prilikom upuštanja u preduzetništvo je nedovoljna podrška porodice, jer se tu stvara problem usklađivanja porodičnih i profesionalnih obaveza.
Predstavnik Privredne komore Crne Gore (PKCG), Nina Drakić, predstavila je projekat Mreža mentora za žene preduzetnice u Crnoj Gori, koji se realizuje nešto više od godinu u saradnji sa CEED-om.
Drakić je saopštila da se žene preduzetnice suočavaju sa brojnim izazovima u poslovanju i da je projekat imao za cilj da pruži podršku razvoju ženskog preduzetništva i pomogne u prevazilaženju brojnih izazova i barijera sa kojima se žene suočavaju.
„Cilj projekta je bio da se doprinose smanjenju nezaposlenosti i da se pruži podrška razvoju preduzetništva i promovišu pozitivne vrijednosti. Projekat je pionirski korak u uspostavljanju procesa mentorstva i u pitanju je koncept koji se tek razvija“, objasnila je Drakić.
Prema njenim riječima, projekat nudi mogućnost da početnici u biznsu dobiju informacije iz prve ruke od žena preduetnica koje su godinama u biznisu, a koje se svakodevno suočavaju sa izazovima.
Projekat je obuhvatio deset žena preduzetnica koje već imaju svoj biznis i šest koje planiraju da započnu posao, kao i 11 mentorki sa uspješnom biznis karijerom. Projekat se realizovao kroz tri vrste aktivnosti i to mentorstvo, treninge poslovnih vještina i praktične obuke.
Projekat se organizuje u okviru Evropske mreže mentora za žene preduzetnice koja je formirana u 17 zemalja.
CEED je pres konferenciju posvećenu izazovima sa kojima se suočavaju žene predzetnice organizovao kao domaćin Globalne nedjelje preduzetništva (GEW) u Crnoj Gori. GEW je najveći preduzetnički događaj u svijetu, sa ciljem da poveže ljude kroz lokalne, nacionalne i globalne aktivnosti. Obilježava se kroz organizovanje preko 37 hiljada različitih događaja u 115 zemalja širom svijeta.
(MINA-BUSINESS)