Nedostatak tolerancije u Crnoj Gori temelj je svih loših stvari, tvrdi nevladina organizacija Gra]anska alijansa
Nedostatak tolerancije u Crnoj Gori temelj je svih loših stvari, a nesklonost da se prihvate drugačiji ili oni koji imaju samo različito mišljenje obilježje je čak i najodgovornijih državnika, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Građanska alijansa.
“U društvima poput našeg, s velikim brojem razlika, slabe međusobne komunikacije, naslijeđenog polu-plemenskog odnosa, pre-političke zajednice bez demokratske tradicije-uzgoj, obrazovanje i medijsku promociju tolerancije treba poštovati i podržavati", kazala je programski direktor te NVO Ajša Hadžibegović.
Ona je agenciji MINA, povodom Međunarodnog dana tolerancije, kazala da se Crna Gora ne može podičiti činjenicom da je tolerantno društvo što, kako je navela, pokazuju brojni primjeri politički motivisanog nasilja, istraživanja javnog mnenja, ali i čitava istorija dvadesetog vijeka “koja je bila puna ratova i političkih incidenata”.
“Nedostatak tolerancije u našem društvu je temelj svih loših stvari koje se događaju kod nas neprestano. Nesklonost da se prihvate oni koji su drugačiji ili oni koji imaju samo drugačije mišljenje, je obilježje velikog broja naših sunarodnika, čak i najodgovornijih političara i državnika”, ocijenila je Hadžibegović.
Prema njenim riječima, nespremnost društva a i institucija da se prihvate razlike, i konstantno forsiranje identitetskih pitanja na političkom dnevnom redu “i to u vrlo negativnom kontekstu”, samo pojačava netrepeljivost i neće uticati na rješavanje tih problema.
Ona smatra da društvo još mora mnogo raditi na razvijanju tolerancije, a da prvi korak mora biti promjena prakse na javnoj sceni.
“Neophodno je sa visokog političkog nivoa baviti se egzistencijalnim pitanjima i poboljšanjem kvaliteta života svih stanovnika, a osigurati da u praksi obrazovne, zdravstvene, socijalne i politike zapošljavanja moraju biti ne-diskriminatorne. Tako će građani moći da se vrate tradicionalno prisutnoj kulturi suživota i tolerancije koja se u divljim vremenima tranzicije izgubila”, kazala je Hadžibegović.
Ona je navela da je Crna Gora u svojoj raznolikosti donekle tolerantna, što potvrđuju i primjeri multietničkih gradova čije stanovništvo dobro funkcioniše na lokalnom nivou.
“Građani prije svega treba da pokušaju da shvate onog koga osuđuju. Grupa osoba jedne nacionalnosti je podjednako raznolika kao i grupa građana određene seksualnosti. Pozivam građane da strožije analiziraju medijske sadržaje i poruke koje im se šalju i da zagledaju iza stereotipnih slika koje se serviraju”, apelovala je Hadžibegović.
Ona smatra da se nadležne institucije ne trude dovoljno da suzbiju diskriminaciju, povremeno je i same pokazujući.
“Efikasno sprovođenje sankcija prema osobama koje otvoreno iskazuju netoleranciju, diskriminišu druge i koriste jezik mržnje je imperativ za izgrađivanje tolerantijeg društva. Javni poslenici moraju biti primjer građanima sa ponašanjem koje gradi saživot i slavi raznolikost, moraju biti i svjesniji i osjetljiviji za pitanja i probleme svih grupa i pojedinaca od prosječniih građana”, rekla je Hadžibegović.
Ona je upozorila da u Crnoj Gori ne postoji nijedna pravosnažna presuda prema izvršiocima ratnih zločina, nalogodavcima i njihovim inspiratorima,” a svjesni smo kako neadekvatno suočavanje sa prošlošću predstavlja žarište koje uvijek može ponovo buknuti”.
Prema njenim riječima, članstvo u Savjetu za ljudska prava Ujedinjenih nacija jeste potvrda da se neke stvari mjenjaju na bolje, ali ne smije biti uzeta kao argument da više nema posla za Crnu Goru u tom polju.
“Naprotiv, članstvo u ovom tijelu obavezuje, prije svega moralno, na veće poštovanje ljudskih prava, jer država članica mora biti primjer poštovanja ljudskih prava. Očekuje se da se uvećaju napori da postanemo društvo u kojem neće biti ozbiljnijeg kršenja ljudskih prava”, kazala je ona.
Hadžibegović je navela da su u Građanskoj alijansi, analizirajući slučajeve koje im građani prijavljuju, došli do zaključka da u Crnoj Gori tolerancija znači dobrodušnost ili pomirljivost, i da je posebno zabrinjavajuća činjenica da žrtve često misle da su tolerantne ako trpe torturu ili diskriminaciju.
“Sa druge strane, prosječan građanin je ubijeđen u svoja visoka moralna načela i tolerantnost. Međutim, istraživanja o etničkoj i nacionalnoj distanci u Crnoj Gori pokazuju zabrinjavajući stepen nepoznavanja i neprihvatanja drugih i drugačijih”, upozorila je ona.
(MINA)