Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) revidirala je naniže prognoze rasta crnogorske ekonomije.
Po novim prognozama BDP će u ovoj godini iznositi 0,3 odsto, umjesto ranije predviđenih 0,4 odsto.
Prema novim Regionalnim ekonomskim prognozama, redovnom kvartalnom izvještaju EBRD-a, crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) će naredne godine ojačati 0,8 odsto, što je isto kao i u prognozama od prije tri mjeseca.
EBRD u izvještaju, koji je dostavljen agenciji Mina-business, navodi da se ekonomija Crne Gore i dalje bori da se oporavi od posljedica finansijske krize.
“Deficit tekućeg računa zemlje je i dalje visok, industrijska proizvodnja je nestabilna, a rast kredita je i dalje negativan u odnosu na prethodne godine”, dodaje se u dokumentu.
Iz EBRD-a upozoravaju da je nastavak neizvjesnosti o budućnosti Kombinata aluminijuma (KAP), koji pravi ogromne gubitke, još jedan razlog za zabrinutost.
Ekonomisti EBRD-a su smanjili procjene za većinu država regiona.
Prema novim procjenama, u ovoj godini ekonomija Hrvatske zabilježiće pad od 1,9 odsto, dok se u izvještaju od prije tri mjeseca očekivao minus od 1,2 odsto. EBRD u narednoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a 1,2 odsto, dok je prije tri mjeseca procjenjivao da će rast iznositi 1,5 odsto.
Bosnu i Hercegovinu (BiH) u ovoj godini očekuje rast ekonomskih aktivnosti od 0,1 odsto u odnosu na ranije prognoziranih 0,3 odsto. U narednoj godini toj državi se predviđa rast od 0,4 odsto, u odnosu na julskih 0,6 odsto.
Srbija će u ovoj godini imati pad ekonomije od 0,7 odsto, u odnosu na raniju procjenu od 0,1 odsto. U narednoj godini će ojačati 1,1 odsto, umjesto 1,7 odsto.
Prema najnovijim prognozama, BDP Makedonije će ove godine porasti 0,3 odsto, u odnosu na ranijih 0,5. Naredne godine će ojačati dva odsto, što je isto kao u prognozama prije tri mjeseca.
U najnovijim prognozama ekonomisti EBRD-a navode da evropske tranzicione ekonomije očekuje još jedna izazovna godina, prije nego nastupi stvarni oporavak.
Rast u regiji evropskih tranzicionih ekonomija ove godine bi trebalo da iznosi 2,7 odsto, znatno manje u odnosu na ranijih 4,6 odsto, dok bi u narednoj rast trebalo da ubrza na 3,2 odsto. Te procjene EBRD-a iste su kao i u julskom izvještaju.
“Kriza u eurozoni i dalje negativno utiče na ekonomije u regiji u kojoj posluje EBRD. Međutim, zahvaljujući nedavnom labavljenju monetarne politike i drugim potezima Evropske centralne banke (ECB) za podsticanje ekonomija i suzbijanje dužničke krize, kao i novim koracima eurozone prema rješavanju problema banaka i bankarskoj uniji, rizici po rast su smanjeni”, zaključeno u izvještaju.
(MINA-BUSINESS)