Na sjednici Odbora udruženja IT Privredne komore ocijenjeno da su cijene interneta u Crnoj Gori više od evropskog prosjeka.
Cijene pristupa internetu u Crnoj Gori više su od prosjeka u regionu i u narednom periodu trebalo bi ih definisati da budu pristupačnije građanima, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja informaciono komunikacionih tehnologija Privredne komore (PKCG).
“Cijena interneta u Crnoj Gori jeste visoka, ali je naša zemlja u specifičnoj situaciji, jer je na repu velikih evropskih telekomunikacionih kapaciteta, koji ovuda ne prolaze” saopštio je predstavnik Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), Darko Grgurović.
On je na sjednici na kojoj je predstavljen pregled tržišta elektronskih komunikacija EKIP-a, kao i Informacija o poslovanju ICT sektora sa preporukama za poboljšanje poslovnog ambijenta, kazao i da transport značajno povećava troškove.
“U tom segmentu situacija se mijenja, jer slovenački Siol radi na postavljanju kabla na sjeveru Crne Gore, dok je firma Fibernet iz Srbije kablom stigla do Podgorice i Bara”, objasnio je Grgurović.
Strategijom razvoja informacionog društva za period od ove do 2016. godine definisani su ciljevi među kojima je i korišćenje interneta od 70 odsto do 2014., odnosno 80 odsto do 2016., a broudbenda /broadband/ od 25 odsto odnosno 40 odsto.
Član Odbora i predstavnik Crnogorskog Telekoma, Vuk Gojnić, smatra da treba uticati i na Radiodifuzni centar da učini cijene pristupa internetu atraktivnijim.
Na sjednici je, između ostalog, navedeno i da je Crna Gora lider po broju mobilnih telefona. Priključak za fiksni telefon, kako se dodaje, ima 80 odsto domaćinstava, dok je 63 odsto priključeno na neke od platformi za distribuciju radiotelevizijskog programa.
Sekretar Odbora, Veselin Dragićević, ocijenio je da je ekonomska kriza pogodila ICT sektor, što su u poslovanju osjetile i sve ključne informatičke kompanije. U Crnoj Gori je više od 200 ICT firmi.
“Većina kompanija u Crnoj Gori imala je pad prihoda u odnosu na prošlu godinu i uglavnom poslovala na ivici rentabilnosti ili ispod nje. Najveći problem koji prate poslovanje firmi iz tog sektora je nedostatak projekata u oblasti IT-a”, naveo je Dragićević.
Uzrok malog obima posla i slabog razvoja, kako je dodao, nije vezan samo za IT firme, već i tržište koje ne iskazuje potrebnu tražnju za korišćenjem informacionih tehnologija, osim banaka i provajdera telekomunikacionih usluga.
U Informaciji o poslovanju ICT sektora konstatovano je da država treba da uloži značajnija sredstva u izgradnju eGovernment servisa, preko kojih bi se napravile uštede kroz bržu i efikasniju komunikaciju i smanjenje troškova.
Takođe je zaključeno da je razvojna šansa u stvaranju konkuretnih informacionih proizvoda i usluga, prije svega softverski inženjering i konsalting.
(MINA-BUSINESS)