Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u septembru je blago porasla na 483 eura, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe smanjena na 793,4 eura
Minimalna potrošačka korpa je u odnosu na neto zaradu veća 1,6 puta, navodi se u saopštenju Monstata.
Iz Monstata su objasnili da je vrijednost minimalne potrošačke korpe, suma izdataka za hranu i ostalih tekućih izdataka koja uključuje kupljene proizvode, sopstvenu proizvodnju i poklone za prosječno domaćinstvo koje čine četiri člana od kojih je dvoje odraslih i dvoje djece.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa je u odnosu na isti mjesec prošle godine zabilježila rast od 1,3 odsto, dok je u odnosu na prosječnu neto zaradu u cijeloj prošloj godini pala 0,2 odsto.
»Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u septembru u odnosu na prethodni mjesec porasle 0,4 odsto proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile rast od 0,2 odsto«, navodi se u saopštenju.
Vrijednost prosječne bruto zarade u septembru bila je 721 eura.
Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u septembru je pala 0,04 odsto u odnosu na avgust. Vrijednost potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića u septembru je iznosila 249 EUR i porasla je 0,8 odsto u odnosu na prethodni mjesec.
Od ukupne vrijednosti potrošačke korpe u posmatranom periodu na neprehrambene proizvode i usluge odnosilo se 351,9 eura, što je neznatno manje nego u avgustu.
Vrijednost imputirane rente u septembru je bila 192,5 eura, 0,6 odsto manje nego mjesec ranije.
»Vrijednost minimalne potrošačke korpe u septembru je u odnosu isti prošlogodišnji mjesec veća 3,4 odsto, dok je u u odnosu na decembar prošle godine porasla tri odsto«, navodi se saopštenju.
Prosječne zarade bez poreza i doprinosa u septembru su u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su rast u sektorima vađenja rude i kamena sedam odsto, poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 5,8 odsto, finansijske i djelatnost osiguranja tri odsto, saobraćaja i skladištenja 2,4 odsto, trgovine na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala 2,2 odsto, poslovanje sa nekretninama 2,1 odsto, građevinarstva dva odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti 1,5 odsto, snadbijevanja vodom, upravljanja otpadnim vodama, kontrole procesa uklanjanja otpada 1,1 odsto, prerađivačke industrije jedan odsto, snadbijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija 0,9 odsto i obrazovanja 0,2 odsto.
Pad neto zarada zabilježen u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 6,2 odsto, informisanja i komunikacija 5,5 odsto, ostalih uslužnih djelatnosti 4,9 odsto, usluga smještaja i ishrane 4,1 odsto, umjetnosti, zabave i rekreacija 3,1 odsto, državne uprave, obaveznog socijalnog osiguranja 2,2 odsto i zdravstvene i socijalne zaštite jedan odsto.
Iz Monstata su dodali i da je mjesečna deflacija u septembru, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena, iznosila minus 0,1 odsto.
“Najveći uticaj na mjesečnu stopu deflacije imali su pad cijena usluga smještaja, namještaja i pokućstva, telefonske i telefaks opreme, kao i stvarne rente”, rekli su iz Monstata.
Posmatrano po glavnim grupama, mjesečni pad cijena zabilježen je u grupama hoteli i restorani, pokućstvo i rutinsko održavanje stana, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, komunikacije, ostali proizvodi i usluge.
Rast cijena je zabilježen u grupama hrana i bezalkoholna pića, odjeća i obuća, prevoz.
“Cijene proizvoda i usluga u grupama alkoholna pića i duvan, zdravlje, rekreacija i kultura i obrazovanje su ostale na nivou iz prethodnog mjeseca”, zaključili su iz Monstata.
Harmonizovani indeks potrošačkih cijena (HICP) je osnova za komparativna mjerenja inflacije u Evropskoj uniji i procjenu stabilnosti monetarne vrijednosti u eurozoni. Za razliku od indeksa potrošačkih cijena (CPI) koristi drugačiji metodološki koncept koji primjenjuju sve članice EU.
(MINA)