ECB smanjila referentnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog poena da bi time podstakla privredu eurozone
Dok svjetske finansijske vlasti pokušavaju da zaustave usporavanje privrednog rasta, kamatnu stopu je prethodno smanjila Centralna banka Kine, a Banka Engleske je uvela stimulativne mjere.
Berze su na te vijesti nakratko živnule, uglavnom jer kineski rez nije bio očekivan. Ali dobit nije potrajala jer su investitori zabrinuti zbog obima usporavanja privrede svijeta. Njemački indeks DAKS je porastao za 0,4 odsto, a "Dau fjučers" (Dow futures) nije ni reagovao.
Lideri EU su se prošle nedjelje dogovorili o novim potezima za jačanje povjerenja tržišta u njihovom zajedničkom bloku. Složili su se da uvedu zajedničkog bankarskog supervizora da spriječi da pružanje pomoći banakama pogoša položaj ionako problematičnih država, a olakšali problematičnim zemljama da dobiju finansijsku pomoć.
Ti koraci su ove nedjelje pomogli smirenje finansijskog tržišta koje je očekivalo da ECB pomogne smanjenjem kamatne stope što je ona danas i učinila.
Smanjenje referentne stope za refinansiranje bi moglo da znači jeftinije kredite za banke, preduzeća i građane.
Ta, referentna stopa je ono što banke plaćaju ECB za kredite, te to utiče na mnoge cijene. U teoriji jeftino zaduživanje olakšava preduzećima i građanima da odluče da troše novac, ali neki ekonomisti kažu da to može imati mali efekat jer su kamatne stope ionako već veoma niske.
ECB je na nulu smanjila kamatnu stopu na kratkoročne uloge - ono što naplaćuje bankama za deponovanje novca kod nje. Smanjenje te kamate ukida njen ionako mali prihod od toga, ali povećava podsticaj bankama da pozajmljuju novac jedne drugima ili firmama, a ne da ga drže u ECB.
Međutim, smanjenje te kamate na nulu ne otklanja razlog zbog kojeg banke često nevoljno pozajmljuju novac jedna drugoj - strahovanje da druge banke postanu nesolventne i ne vrate novac.
"Današnje odluke ECB o smanjenju kamatnih stopa ne mijenjaju sumornu ekonomsku prognozu", rekla je Dženifer Mekion (Jennifer McKeown), analitičarka u firmi "Kapital ekonomiks" (Capital Economics).
Kreditna aktivnost je i dalje slaba jer preduzeća ne traže kredite pošto je ekonomije usporila, i jer strahuju od novih nevolja eurozone. Postoji i zabrinutost da bi Grčka mogla bankrotirati i napustiti euro što bi izazivalo veće potrese, ili da će Španiji i Italiji biti potrebna tolika finansijska pomoć, da bi icrpile resurse donatorskih zemalja.
Banka Engleske je danas odlučila da od komercijalnih banaka kupi državne obveznice za još 50 milijardi funti što će povećati priliv novca u ekonomiju Velike Britanije. Nada je da će banke taj dodatni novac pozajmiti firmama i građanima.
(Beta)