Glavni ekonomista CBCG Nikola Fabris smatra da poskupljenje cijena mora biti propraceno rastom zarada.
Nikola Fabris, glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore kazao je da su “najnovija poskupljenja struje, nafte i hrane globalni fenomen koji nije pogodio samo Crnu Goru, ali da se stiče utisak da je određeni broj pojedinaca iskoristio svoje tržišne pozicije da uz izgovor povećanja troškova, poveća cijene svojih proizvoda i više nego što je stvarno povećanje troškova”.
"Crna Gora, kao mala i visoko otvorena ekonomija, nema drugu mogućnost nego da se prilagođava cijenama formiranim na međunarodnom tržištu. Ali, bilo bi od izuzetnog značaja da se poboljša funkcionisanje antimonopolske politike, koja je inače od strane EBRD-a ocijenjena kao oblast u kojoj se u Crnoj Gori najsporije odvijaju promjene”, kazao je Fabris za “Vijesti”.
Odgovarajući na pitanje da li su nova poskupljenja ponovni udar na životni standard građana, Fabris je kazao da se svako poskupljenje proizvoda neminovno u manjoj ili većoj mjeri odražava na nivo životnog standarda.
” Talas poskupljenja naftnih derivata i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je zahvatio čitav svijet i negativno utiče na nivo blagostanja svih zemalja, osim zemalja izvoznica tih proizvoda. Kada govorimo o Crnoj Gori, olakšavajuća okolnost je da je visok rast BDP-a i visok budžetski suficit omogućio i značajan rast zarada. Prema podacima Monstata zarade su u prvom kvartalu ove godine povećane za 24,8 odsto, što je značajno više od rasta inflacije. Ukoliko posmatramo po sektorima, onda možemo konstatovati da je povećanje zarada bilo vrlo neravnomjerno po pojedinim granama. Tako su prema podacima Monstata nominalne zarade najviše povećane u oblasti obrazovanja 41,7odsto, a najmanje u oblasti proizvodnje elektične energije, gasa i vode, 2,33 odsto”, objasnio je Fabris, dodajući da je pozitivno što u nijednom sektoru zarade nijesu smanjene.
Talas poskupljenja uticaće na kretanje inflacije koju, prema njegovim riječima, nije moguće precizno prognozirati zbog povećane neizvjesnosti oko kretanja cijena naftnih derivata, poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i električne energije.
” Ipak, ono što treba da bude ključno je koliko će iznosi realni rast BDP-a, jer je to veličina koja određjuje granice porasta životnog standarda. Prema podacima sa kraja prvog kvartala rast realnog BDP-a je bio izuzetno visok i iznosio je 8,1 odsto, što je izuzetno ohrabrujuće”, rekao je Fabris.
(MONDO)