Od budućeg mandatara Milojka Spajića se očekuje da do kraja sedmice dođe sa konkretnim predlozima podjele resora.
To je, navodno, ishod sastanka u utorak veče, koji je inicirao predsjednik Demokrata Aleksa Bečić, a kome su prisustvovali predstavnici Pokreta Evropa sad (PES), Demokrata i manjinskih partija, saznaju Vijesti.
Spajić bi, prema istom izvoru, narednih dana trebalo da ima bilateralne sastanke.
To juče, međutim, niko iz partija koje su bile na sastanku nije želio da komentariše, ali su pojedini, neformalno, saopštili da je “situacija oko pregovora pod kontrolom”.
Predsjednik Demokratske partije, koja je dio Albanske alijanse, Fatmir Đeka je kazao da je sastanku prisustvovao Genci Nimanbegu, te da su razgovori bili korektni, u dobrom duhu i vjeruje plodotvorni:
“Mi insistiramo jedino da buduća vlada ima jasnu političku platformu i snažno evroatlantsko opredjeljenje”.
Nimanbegu, koji slovi za budućeg ministra evopskih integracija, nije odgovarao na pozive i poruke “Vijesti”.
Neformalni pregovore predvodi Pokret Evropa sad (PES), partija koja je osvojila najviše glasova na parlamentarnim izborima i čiji lider Milojko Spajić slovi za izvjesnog budućeg mandatara.
Spajić je, prema tvrdnji dijela sagovornika “Vijesti”, zaokružio strukturu budućeg kabineta koji će imati barem 21 resor.
U njemu bi, prema sadašnjim informacijama, sem PES-a bili ministri iz redova Demokrata, Bošnjačke stranke (BS), Hrvatske građanske inicijative i dvaju koalicija stranaka koje predstavljaju Albance. Niko od partija ne bi imao većinu, a jedan izvor je ranije naveo da će Spajić sa kolegama iz PES-a ponuditi budućim saveznicima precizan sporazum prije konačnog dogovora.
Učesnici sastanka u utorak su se, prema informacijama “Vijesti”, složili da treba razgovarati sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP), dok od PES-a zavisi da li će se razgovarati i sa Građanskim pokretom URA.
Na sastanku, prema informacijama lista, nije pominjan nikakav aranžman sa koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG).
Nosilac liste Za budućnost Crne Gore Milan Knežević je prekjuče poručio da će ta koalicija biti u vladi na osnovu broja mandata koji su osvojili ili neće biti njen dio.
Knežević je Televiziji Vijesti rekao da, ako budu u vladi, pripada im mjesto predsjednika Skupštine, a ako ne budu njen dio, poručuje da bi iz opozicije učinili sve da vlada što prije padne.
On je rekao da sve zavisi od lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića koga vidi kao prirodnog mandatara, navodeći da je imao jedino razgovor sa Spajićem nedugo nakon što su se završili parlamentarni izbori.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, Knežević je nakon takvih oštrih ocijena imao telefonski razgovor sa Spajićem, u kome je iskazao spremnost za kopromis u pogledu resora u izvršnoj vlasti.
Ranije je “Vijestima” rečeno da su partijama ZBCG najvažnija “mjesta po dubini” i da bi u tom pravcu moglo da se razgovara, a da su dva mjesta u vladi nešto na šta bi navodno pristali.
Predsjednik Nove srpske demokratije i jedan od lidera koalicije “Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić je prekjuče izjavio da oni čekaju poziv Pokreta “Evropa sad” za razgovore o formiranju nove vlade, dodavši da je narod na posljednjih izborima “svakome odredio mjeru”.
“Mi smo drugi politički subjekt po jačini poslije Evrope sad i tražimo tačno onoliko koliko nam je narod dao, što se odnosi i na izvršnu i na zakonodavnu vlast. O tome ćemo razgovarati sa mandatarom i budućom parlamentarnom većinom”, naveo je Mandić za Adria televiziju.
Proglašenje konačnih rezultata izbora prolognirano je makar za još sedmicu, jer će se Socijaldmeokratska partija obratiti Ustavnom sudu u vezi sa ponavljanjem glasanja na jednom biračkom mjestu u Kolašinu.
Državna izborna komisija je odbila njihov prigovor. SDP-u nedostaje 50-ak glasa da probije cenzus i ostvari dva poslanička mjesta.
Na vanrednim parlamentranim izborima 11. juna PES je osvojio 25,55 odsto glasova, odnosno 24 mandata. Koalicija Zajedno, okupljena oko Demokratske partije socijalista, 23,26 odsto ili 21 mandat, a koalicija Za budućnost Crne Gore osvojila je 14,76 odsto glasova, odnosno 13 mandata.
Koalicija Demokrata i Građanskog pokreta URA dobila je 12,5 odsto, ili 11 mandata, a Bošnjačka stranka 7,09 odsto glasova, odnosno šest mandata.
Koalicija Socijalističke narodne partija i Demosa ima povjerenje 3,13 odsto birača i dva poslanička mjesta.
Albanski forum je osvojio dva mandata sa 1,88 odsto glasova, a po jedan Albanska alijansa sa osvojenih 1,50 odsto i Hrvatska građanska inicijativa sa 0,74 odsto podrške birača, pišu Vijesti.
Bez parlamentarnog statusa ostalao je SDP, Narodni pokret “Pravda za sve”, Pokret za promjene, pokret Preokret, Narodna koalicija “Složno i tačka” i lista “Mi možemo”.