Crnogorski premijer Igor Lukšić izjavio je da se ne slaže sa ocjenama da odnosi Srbije i Crne Gore nikad u istoriji dvije države nisu bili gori
On je istakao da, naprotiv, idu uzlaznom linijom, a sjutrašnju posjetu Beogradu vidi kao priliku da se značajnije unaprijede.
"Mislim da je u našoj istoriji bilo mnogo lošijih trenutaka i da ovo, svakako, nije jedan od takvih. Ali je nesumnjivo da odnosi Srbije i Crne Gore mogu biti bolji. Moja posjeta Beogradu ima za cilj upravo da promoviše određena polja saradnje koja mogu da se nadovežu na neke od oblasti u kojima već u značajnoj mjeri sarađujemo", rekao je Lukšić u intervjuu agenciji Tanjug.
Lukšić je podsjetio da je njegova zvanična posjeta Beogradu ujedno i prva takve vrste jednoj zemlji u regionu od kako je na funkciji premijera, i ocijenio da ona dolazi u "dobrom trenutku" u kome se evropske persepektive Crne Gore i Srbije podudaraju i čine sve jasnijim.
"Mislim da polako dolazimo u sferu kada bi mogli produbljivati ekonomsku saradnju… Dakle, mislim da projekti kakvi su koordinacija izgradnje autoputa ili koordinacija rehabilitacije željezničke pruge, mogućnosti saradnje u oblasti energetike i naš projekat podmorskog kabla sa Italijom, čine atraktivnim i energetske potencijale u Srbiji", rekao je Lukšić.
To će, dodao je on, biti dobra poruka da su odnosi dvije države na uzlaznoj putanji.
“Moja poruka je da Crna Gora i Srbija treba da unaprjeđuju ekonomsku i svaku drugu saradnju, sa željom da građani Srbije uvjek budu rado viđeni gost, kao što je to bilo i do sada”, naveo je premijer.
On se složio sa ocjenama da su određeni potezi Podgorice bili nerado prihvaćeni u Srbiji.
“Činjenica je da su sada jedna i druga država upućene jedna na drugu da sarađuju. U prethodnom periodu određene odluke Crne Gore, koje smo mi donijeli uvažavajući realnost i nastojeći da koordiniramo našu spoljnu politiku sa međunarodnim partnerima, uticale su na porast nezadovoljstva u Srbiji”, rekao je crnogorski premijer.
Međutim, kako vrijeme prolazi i kako odmiču tehnički razgovori na relaciji Beograd - Priština, ta tema postaje “ad akta” i sada se, smatra Lukšić, možemo koncentrisati na pitanja koja su zaista od prevashodnog interesa za razvoj odnosa Crne Gore i Srbije.
Upitan kako on vidi uvjerenje koje vlada u Srbiji da je Crnoj Gori neprihvatljivo sve što dolazi iz Beograda, Lukšić je rekao da to nije tačno i u prilog tome naveo da je prvi teniser svijeta Novak Đoković podjednako poularan u Crnoj Gori, kao i da je film “Montevideo, Bog te video” najpopularniji u Crnoj Gori.
“Siguran sam da brojni investitori iz Srbije i srpski proizvodi koji se nalaze na našem tržištu, uz okolnost da značajni potencijali u turizmu bivaju sve iskorišćeniji, pokazuje da definitivno to nije tako i da to nije osjećaj koji se u Crnoj Gori gaji”, rekao je Lukšić.
Govoreći o djelimičnim rezultatima aprilskog popisa i njegovim efektima u pogledu jezika i obrazovanja, na primjer, Lukšić je rekao da je po tom pitanju već imao niz susreta i da mu predstoji susret sa predstavnicima najuticajnije Socijalističke narodne partije.
“Ono što je logična promjena je to da je došlo do izjašnjavanja većeg broja građana koji govore crnogorskim jezikom…Slažem se da je većina građana odlučila da im je maternji jezik srpski”, kazao je premijer koji se protivi bilo kakvoj ideji koja bi u školstvu vodila podijeli odjeljenja, jer bi to, kako je rekao, školski sistem u Crnoj Gori odvelo u segregaciju.
“Zato mi se čini da postoji obaveza u Ministarstvu obrazovanja da kreiramo plan i program koji će omogućiti jedinstven nastavni proces… Sasvim je logično da se za nastavni plan i program predvidi odgovarajuće rješenje za takvu situaciju i vjerujem da naše ministarstvo na tome radi”, rekao je Lukšić.
Kada je riječ o zahtjevu opozicije za promjenu Ustava u dijelu koji se odnosi na simbole - tako što bi trobojka postala narodna zastava - Lukšić je rekao da, ipak, u upotrebi treba da ostanu simboli koji su Ustavom definisani.
O projektu Demokratske partije socijalista, čiji je potpredsjednik, jedinstvene pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Lukšić kaže da namjera te partije nije bila da se upliće u kanonsko pravo ili da bude arbitar koja je crkva kanonska, a koja nije:
“Nama je prije svega u ineresu da pravoslavni vjernici u Crnoj Gori ne budu podijeljeni. Pravoslavna crkva treba da bude objedinjena i čini nam se sasvim logičnim da kao takva, duhovno i tradicionalno utemljena, bude važna podrska državi Crnoj Gori, jer je dominantno stanovništvo u Crnoj Gori, ipak, pravoslavno”, naveo je on.
To, naravno, ne znači da su pripadnici drugih vjerskih zajednica građani drugog reda, dodao je premijer, podsjećajući na nedavno potpisani temeljni ugovor sa Vatikanom, i namjere da se na sličan način urede odnosi i sa islamskom zajednicom, "baštineći tako posebne vrijednosti skladnog suživota".
Što se tiče urednosti boravišnih papira sveštenstva, Lukšić tvrdi da je kontrola sprovedena u svim vjerskim zajednicama i Mitropoliji crnogorsko primorskoj, gdje je, kako je rekao, pronađeno najviše nepravilnosti.
“U svakom trenutku ću biti sagovornik da riješimo svako pitanje od interesa Crne Gore s jedne i pravoslavne organizacije s druge strane. Ali, ću isto tako biti čvrsto na poziciji da nijedna radnja ne može ugroziti ekonomski interes Crne Gore, što je moglo da se desi da smo, na primjer, tolerisali upad na Sveti Stefan koji je pod posebnim režimom”, ukazao je Lukšić.
Crnogorski premijer rekao da je zadovoljan do sada učinjenim na ispunjavanju sedam uslova Evropske komisije za priključenje Crne Gore Evropskoj uniji iako su, prema njegovoj ocjeni, sva pitanja veoma zahtjevna i izazovna.
On smatra da je realno da Crna Gora u oktobru dobije datum predpristupnih pregovora.
“Potrebno je da mi ispunimo svoj dio posla. Očekujem u narednih nekoliko dana da parlament okonča i pitanje izbornog zakonodavstva, što otvara širom vrata za narednu fazu evropskih integracija, pregovore koji će trajati tri- pet- šest godina, zavisno od toga kako bude tekao proces”, istakao je Lukšić.
On kaže da mu se čini da će to biti definitivna prekretnica kada je u pitanju priključenje zemalja regiona EU.
“Ulazak Hrvatske u EU, otvaranje pregovora sa Crnom Gorom i kandidatura za Srbiju u potpunosti naš region uvodi u fazu pune evropeizacije”, kazao je Lukšić koji se zalaže za pojedinačan pristup zemalja regiona EU.
Lukšić je ponovio da je uvjeren da će Crna Gora ući u EU do kraja ove decenije, a manje je presudno da li će to, kako kaže, biti 2015, 2018. Ili 2019. godine.
(Tanjug)