Malo ko zna da LED sijalice mogu da budu uzročnici brojnih problema ljudima koji su im izloženi.
Nekada se ulično osvjetljenje postavljalo i pravilo od gasnih lampi koje su zahtjevale ručno paljenje.
Nekoliko stotina godina kasnije sve je postalo električno, a sad sve veći broj zemalja prelazi na LED riješenja za kućno, ali i ulično osvjetljenje.
Sa jedne strane, ovo je štedljivija i dugoviječnija varijanta. Međutim, nije sve baš toliko jednostavno i postoje ozbiljni negativni uticaji koji zabrinjavaju naučnike.
Pitanje koje se odmah postavilo kad su se pojavile prve LED sijalice za kućnu upotrebu bilo je da li su one stvarno toliko štedljivije i dugovječnije od klasičnih sijalica. Mnogi su bili skeptični, jer je cijena bila drastično viša u poređenju sa tradicionalnim riješenjima. Međutim, kako je vrijeme prolazilo sve više ljudi okretalo se LED riješenjima, pa sada malo ko nema makar neku LED sijalicu u svom domaćinstvu.
LED jeste daleko štedljivije riješenje kada uporedimo ovakav vid sijalica sa klasičnim, i to za do čak 75 odsto. Primjera radi, LED sijalica od 11 vati uspjeva da proizvede nivo osvjetljenosti uporediv sa 50 vati klasične sijalice sa užarenim vlakom. Naravno, ne treba zaboraviti ni CFL sijalice kao, takođe štedljivu alternativu, ali trenutni fokus je na LED sijalicama.
Šta je problem sa LED sijalicama?
Problem sa LED osvjetljenjem jeste tip svijetlosti koju ove sijalice proizvode, a koja je specifičnog “širokog bijelog” spektra koji je manje prirodan u poređenju sa nekada aktuelnim riješenjima.
Naučnici su zabrinuti zbog nepovoljnog efekta koji ovakav vid osvjetljenja može imati na prirodne ekosisteme, ali i na ljude koji žive u oblastima u kojima se koristi veliki procenat LED kućnog i uličnog osvjetljenja.
Negativan uticaj na zdravlje ljudi
Američko medicinsko udruženje (AMA) je 2016. objavilo rad u kojem tvrdi da LED tehnologija može imati negativni uticaj na zdravlje ljudi, jer LED svijetla emituju svijetlost iz kratkotalasnog, visokoenergetskog plavog i ljubičastog kraja spektra vidljive svijetlosti.
Ovaj svijetlosni opseg kontroliše naš ciklus spavanja i ispravna ekspozicija je važna za održavanje našeg cirkadijalnog ritma (biološki ritam u organizmu čovjeka, koji reguliše brojne neourohumoralne procese u mozgu i na taj način kontroliše i usklađuje dnevno noćne i brojne druge funkcije svih najvažnijih organa u organizmu). Zato ne čudi što se mnogi ljudi žale na svrab, crvenilo u očima i blage glavobolje nakon neprekidnog izlaganja LED svijetlima.
Takozvanu plavu svijetlost LED sijalice emituju bez obzira na vrstu i toplinu, ali uvijek je bolje izabrati topliju varijantu gde je emisija redukovana, objašnjava nova.rs.
AMA kaže da doživotno izlaganje mrežnjače i sočiva plavom svetlu LED dioda može povećati rizik od katarakte i degeneracije makule povezane sa uzrastom. Studije, takođe otkrivaju da svijetlost koju emituju LED diode može izazvati promjene na mrežnjači, ako postoji velika izloženost čak i u kratkom vremenskom periodu.
Nacionalna agencija za bezbednost hrane, životne sredine i zdravlja na poslu u Francuskoj, takođe tvrdi da plavo svijetlo u LED osvjetljenju koje se sve više koristi u našim domovima, iako štedljivije i održivije, može da ošteti mrežnjaču oka i poremetiti naš biološki ritam i ritam spavanja.
To se odnosi i na LED ekrane, ali novi telefoni i monitori dolaze sa softverskim filterima koji redukuju količinu štetne plave svijetlosti, poput Night light opcije na Windows operativnom sistemu ili Night Shift opcije na iPhone telefonima, ali i drugim uređajima Android sistema na kojima se različito zove.
Još upozorenja u vezi sa zračenjem plavog spektra svijetlosti na mobilnim uređajima pročitajte u našoj priči upravo o tome.