Princ Vilijam će u subotu, u ime svog oca, kralja Čarlsa, prisustvovati sahrani pape Franje, saopšteno je iz Kensingtonske palate. Očekuje se da će mu se pridružiti i premijer Sir Kir Starmer, kao i mnogi svjetski lideri.

Argentinski poglavar Katoličke crkve, papa Franja, preminuo je u ponedeljak ujutro, u 88. godini, od posledica moždanog udara, manje od mjesec dana nakon što je izašao iz bolnice gde se lečio od obostrane upale pluća. Odluka da princ Vilijam predstavlja kralja Čarlsa na ovoj sahrani tumači se kao važan korak ka njegovoj ulozi budućeg globalnog državnika i monarha.
Podsjećanja radi, kralj Čarls, tada princ od Velsa, prisustvovao je sahrani pape Jovana Pavla II 2005. godine, u ime svoje majke, kraljice Elizabete II, koja nikada nije prisustvovala sahrani poglavara Katoličke crkve.
Iz palate su potvrdili: „Princ od Velsa će prisustvovati sahrani pape Franje, u ime Njegovog Veličanstva Kralja.“
Sahrana je u subotu
Vijest o smrti pape uslijedila je manje od 24 časa nakon što je, uz pomoć asistenta, uspio da uputi uskršnju poruku vjernicima. Iako je izgledao iscrpljeno tokom uskršnjih svečanosti, Franja je ipak pozdravio okupljene i provozao se Trgom Svetog Petra, dok su ga hiljade vernika oduševljeno bodrile.
Papu su u ponedeljak ujutru, oko 5.30, počeli da muče prvi znaci bolesti. Prema navodima Vatikanskog servisa vijesti, nešto više od sat vremena kasnije, poslednji put je mahnuo svom ličnom pomoćniku Strapetiju iz bolničkog kreveta, u, kako su naveli, „gestu oproštaja“, prije nego što je pao u komu. Preminuo je u 7.35 časova.
„Nije patio. Sve se dogodilo brzo,“ saopšteno je iz Vatikana. „To je bila diskretna smrt, gotovo iznenadna, bez dugog trpljenja i javnog uzbunjivanja, baš onako kako je živio — diskretno i skromno.“
Sahrana pape Franje biće održana u subotu u 10 sati po lokalnom vremenu, na Trgu Svetog Petra, gdje se očekuje prisustvo oko 300.000 ljudi. Misu će predvoditi dekan kolegijuma kardinala, Đovani Batista Re. Papa Franjo je u svojoj poslednjoj volji izrazio želju da bude sahranjen u Bazilici Svete Marije Velike, mjestu gdje se često molio pred ikonom Djevice Marije. Poslednji put je tamo otišao 12. aprila, nekoliko dana nakon što je izašao iz bolnice, da bi se u tišini pomolio i ostavio cvijeće pred ikonom koja mu je bila posebno draga.