Pandemija je za vrlo kratko vrijeme cijeli svijet oborila na koljena, a ono čemu smo svi izloženi zbog situacije koja vlada jeste stres
Anksioznost - prema definiciji, stanje konstantnog iščekivanja da će se nešto loše desiti. Stanje u kojem se trenutno nalaze svi - strijepnja da će bolest doći i do nas, do naših bližnjih, strijepnja od posljedica po ekonomiju koje prvo udare na džep "običnih" ljudi, stres zbog uvedenih mjera za suzbijanje pandemije, koje su u samo nekoliko dana promijenile život kakvim smo navikli da živimo.
Sve se to da odraziti kroz napade panike - osjećaj gušenja, znojenje dlanova, glavobolju, grozničavost... U zavisnosti od osobe, stanje anksioznosti je trenutno ili trajno, a često se može odraziti psihosomatski kroz probleme sa varenjem, krvnim pritiskom, ali i (pogotovo u aktuelnim okolnostima) osjećanjem simptoma karakterističnim za bolest (povišena temperatura, bol u grudima, dijareja, pa čak i kašalj), a ustvari su proizvod našeg straha.
Ono što je važno jeste činjenica da svi prolazimo kroz isto - svaki čovjek na planeti, bio sklon anksioznosti ili ne, trenutno prolazi kroz nevjerovatan stres i saznanje da nismo sami u ovome u neku ruku olakšava suočavanje sa nastalom situacijom. Međutim, kada je riječ o borbi i suočavanju sa tim stresom - tu nastupamo individualno, borimo se da očuvamo sopstveno mentalno zdravlje.
Evo nekoliko savjeta kako da savladate napade panike kada vam naiđu:
1. DISANJE 7/11
Kada svjesno počnete da izdišete duže nego što udišete, vaše tijelo će morati da se umiri.
Tehnika koja se se preporučuje je disanje 7/11, odnosno kada udišete brojite do sedam, a izdisanje treba trajati oko 11 sekundi. Dovoljno je da oko jednu minutu sprovodite ovu tehniku kako biste svoje tijelo i um doveli u balans.
2. UMIVANJE LEDENOM VODOM
Kad vas uhvati napad anksioznosti, umijte se ledenom vodom. Bukvalno ledenom.
"Senzorna stimulacija hladnom vodom može da 'prekine' disocijativna osjećanja koja često prate anksioznost i u trenutku pruži olakšanje neprijatnosti izazvane skokom kortizola", kaže dr Šeri Heler, psihoterapeut iz Njujorka.
3. PLAČITE
Ukoliko osjećate potrebu da plačete, učinite to. Plakanjem oslobađate emocije koje vas opterećuju i na taj način ih oslobađate, čisteći svoj um i umirujući nervni sistem.
4. ZAPISUJTE SVOJA OSJEĆANJA I STRAHOVE
Napad ansioznosti savladava vašu koncentraciju, ali u ovoj situaciji ste vi osoba koja je može kontrolisati. Fokusirajte se na olovku i papir, na bilješke u telefonu i napišite ono što vas muči. Samo fokusiranje na određenu radnju usmjerava energiju sa straha, a pritom vam napisano pomaže da se suočite sa onim što vas opterećuje. Izbjegavanje spoznaje sopstvenog straha samo pojačava anksioznost.
5. SMANJITE VRIJEME NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Preopterećenost informacijama čini da, umjesto da spoznamo situaciju na pravi način, samo sebe opteretimo nečim što ne možemo promijeniti. Važno je biti i ostati informisan o dešavanjima, pratiti razvoj situacije, ali ukoliko to činimo konstantno, sebi stvaramo stres koji nas vodi ka anksioznosti i konstantnoj strijepnji. Činjenica je da u ovoj situaciji možemo pozituvno djelovati jedino ukoliko se pridržavamo onoga što nadležni savjetuju. Razmišljanje o tome da li je to ispravno ne mijenja ništa, osim što nas još više izlaže stresu. Teorije zavjere, konstantno praćenje broja oboljelih, procenta smrtnosti, simptoma... To su stvari na koje mi ne možemo uticati, a koje itekako utiču na nas. Zato, čitajte nešto drugo - posvetite svoju pažnju nekom romanu, pogledajte komediju, igrajte društvene igre... Što manje mislimo o onome što se oko nas dešava, više brinemo o sopstvenom mentalnom zdravlju.
