Poslije nedavnih vijesti o mogućnoj štetnosti lekova za povišen krvni pritisak, ljekari zabrinuti. Poručuju pacijentima: ne prekidajte terapiju!
U Srbiji od visokog krvnog pritiska boluje polovina odraslog stanovništva. Poput "tihog ubice", ova podmukla bolest izaziva teška oštećenja u organizmu i uzrok je čak 84 odsto moždanih udara i dve trećine infarkta srca. Svaki prekid uzimanja lekova može biti koban po pacijenta.
Senzacionalističko tumačenje nalaza jedne danske studije izazvalo je neopravdane sumnje i uznemirenost među pacijentima koji koriste ljekove protiv visokog krvnog pritiska. Problem je nastao poslije informacije za ljekare koju je Agencija za ljekove i medicinska sredstva objavila na svom sajtu, navodeći da je pomenuta studija u Danskoj ukazala da ljekovi koji sadrže hidrohlortiazid i koriste se u terapiji visokog krvnog pritiska i srčane slabosti u nekim slučajevima, mogu povećati rizik od pojave nemelanomskog karcinoma kože. Iako se povećanje rizika mjeri u promilima, i to samo pri visokim kumulativnim dozama, i uz činjenicu da nijedan takav slučaj nije zabilježen u Srbiji, pojedini mediji su ljekove koji sadrže hidrohlortiazid proglasili kancerogenim.
"Moram istaći da dio informacija koje su ovih dana saopštene u medijama nisu tačne. U pitanju su ljekovi koje pacijenti u Srbiji piju decenijama, ljekovi koji su dobri, ljekovi iza kojih stoje svetske preporuke i koji su životno važni. Hidrohlortiazid je diuretik sa veoma jasnim indikacijama za primenu, neophodan za liječenje miliona pacijenata koji pate od kardiovaskularnih oboljenja. Svaki prekid uzimanja propisane terapije bez konsultacije sa ljekarom za ovakve pacijente može biti poguban", izričit je ugledni kardiolog, prof. dr Nebojša Tasić, načelnik Sektora za kardiovaskularna istraživanja Instituta Dedinje.
U Srbiji od bolesti srca i krvnih sudova svake godine umre više od 50.000 ljudi, a posebno zabrinjava porast broja mladih koji su u svojim dvadesetim godinama doživjeli infarkt srca. Jedino blagovremenim otkrivanjem i aktivnim lečenjem povišenog krvnog pritiska, kao najznačajnijeg faktora rizika, može se umanjiti dramatična stopa smrtnosti.
"Ljekari u Srbiji svakodnevno ulažu velike napore da pacijente edukuju da je neophodno da redovno uzimaju ljekove. Visoki krvni pritisak ne boli, to je podmukla bolest i može se razvijati neprimetno sve do trenutka kada u organizmu izazove teška sistemska oštećenja kao što su moždani udar, infarkt srca, oboljenja srca, aneurizmatske bolesti, oštećenja vida, oštećenja jetre i otkazivanje bubrega", objašnjava prof. dr Nebojša Tasić.
Zato je redovno uzimanje ljekova ključno za život ovih pacijenata i ljekari su sada zabrinuti da bi posle pogrešnih tumačenja moglo da dođe do masovnijeg odustajanja od uzimanja neophodne terapije među pacijentima.
"Svaki lijek ima i moguća neželjena dejstva. Na uputstvu lijeka navedene su uvijek i moguće kontraindikacije. Ljekari su dužni da informišu pacijente o najvažnijim mogućim neželjenim reakcijama, ali i da ih podsjete i na obavezu pacijenta da prijavi svom ljekaru bilo koju od neželjenih reakcija, ukoliko do njih dođe. Zbog potencijalne fotosenzitivnosti određenih ljekova, kao i drugih razloga, pacijentima koji imaju visoki krvni pritisak ne savjetuje se dugotrajno izlaganje suncu", objašnjava prof. dr Nebojša Tasić.
Naš ugledni kardiolog poručuje da ljekovi koji sadrže hidrohlortiazid nisu štetni po zdravlje, da je njihova korist mnogostruko veća od mogućeg rizika, te da pacijenti samoinicijativno nikako ne prekidaju terapiju.
Šta kažu dermatolozi?
"U Srbiji nije zabilježen nijedan slučaj obolijevanja od nemelanomskog kacinoma kao posljedice korišćenja ljekova koji sadrže hidrohlortiazid i koriste se u terapiji visokog krvnog pritisak i srčane slabosti", ističe dermatolog, prof. dr Snežana Minić iz Klinike za Dermatovenerologiju KCS-a.
Ona dalje objašnjava da je nemelanomski rak kože najčešća vrsta raka kod ljudi, posebno onih starijih, i to svetlije kože i očiju. U pitanju je i vrsta raka koji ne metastazira i nije toliko opasna. Danska je zemlja u kojoj žive ljudi izrazito svetle puti, svetlih očiju i kose, koji su inače skloni obolijevanju od karcinoma i tumora kože.
"Ljekovi protiv hipertenzije su životno važni i nikako se ne sme prekidati njihovo uzimanje. Izbegavanje izlaganja suncu je preporuka koja važi za celu populaciju, a posebno za pacijente sa hipertenzijom, bez obzira na vrstu terapije koju koriste. Stariji ljudi, takođe, treba da ograniče boravak na suncu, nezavisno od zdravstvenog stanja", upozorava prof. dr Snežana Minić.
