Donedavno je transrodnost karakterisana kao mentalna bolest od strane Svjetske zdravstvene organizacije, ali više nije tako!
SZO je najavila da u novom izdanju Međunarodne klasifikacije bolesti, rodna neusaglašenost osobe će od sada biti tretirana kao stanje koje se tiče seksualnog zdravlja.
Rodna neusaglašenost podrazumijeva "upornu neusaglašenost između toga prirodnog pola osobe i toga kako ona doživljava pol", sudeći prema ovom izdanju.
Na primjer, to je osoba koja od rođenja ima muški polni organ i biološki je muškarac, ali se identifikuje kao žena. Međutim, nije svaka transrodna osoba rodno neusaglašena, ističe dr Dženifer Konti čija je specijalnost reproduktivno zdravlje.
"To se više ne vodi kao mentalni poremećaj jer sada bolje razumijemo da to nije stanje koje se tiče mentalnog zdravlja i takvo kategorisanje transrodnosti uzrokuje stigmu“, kaže dr Lejl Sej. „Zato, kako bismo smanjili stigmu istovremeno ovim osobama pružaju dostupnost neophodnim zdravstvenim intervencijama, transrodnost je smještena u drugo poglavlje".
Zašto je transrodnost uopšte bila okarakterisana kao mentalna bolest?
LGBTQ identiteti dugo su smatrani mentalnim bolestima. Homoseksualnost je na ranije takođe okarakterisana kao mentalni poremećaj, ali se to promijenilo 1974. godine u vodiču Američke psihijatrijske asocijacije. SZO je definiciju homoseksualnosti promijenila tek 1992. godine uz poruku da "seksualna orijentacija sama po sebi ne može biti smatrana poremećajem".
"U istoriji smo dosta puta pogrešno dijagnostikovali neka stanja zbog kombinacije stigme, straha i nerazumijevanja", ističe dr Konti.
Zašto se sada transrodnost smatra stanjem u seksualnom zdravlju
Dok mnogi vjeruju da rodna neusaglašenost ne bi uopšte trebalo da se nalazi u Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, drugi smatraju da je transrodnim osobama lakše da zatraže hormonalni ili hirurški tretman ako se rodna neusaglašenost nalazi u tom priručniku, ističe Konti.
Sudeći prema SZO, "zbog pristupa zdravstvenim uslugama je bolje ako se ovo stanje nalazi u priručniku".
Transrodnim osobama je često teško da dobiju potrebnu zdravstvenu njegu zbog diskriminacije, nerazumijevanja, finansijskih i socioekonomskih barijera. Oni su takođe izloženi većem riziku od HIV virusa i češće su na meti seksualnog nasilja.
U svakom slučaju, stručnjaci tvrde da je ova odluka SZO korak napred ka tome da transrodne osobe budu bolje prihvaćene u društvu koje ih često diskriminiše.
"Promjenom klasifikacije ovog stanja, SZO je praktično poručila svijetu da ovo nije mentalni poremećaj i da mi podržavamo transrodne osobe", kaže dr Konti. "To je značajan korak ka inkluziji i promoviše prihvatanje".
