Božić po julijanskom kalendaru, osim Srpske, slave Ruska i Gruzijska crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj, Makedonci i Kopti. Božićni običaji se razlikuju, evo kako se gde obilježava praznik.
Božićni običaji razlikuju jer je svaki narod je unio sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika.
U Rusiji je običaj da se porodice okupljaju za stolom na Badnje veče, a zatim slijedi posebna večera bez mesa. Glavno jelo se zove "kutja".
Večera se priprema od različitih vrsta žitarica koje simbolizuju nadu, uz dodatak meda i maka i to se smatra "svetom večerom". Obrok se servira na bijelom stolnjaku koji simbolizuje bijelo platno u koje je Hrist uvijen po rođenju, a u prostoriju se unese nešto slame kao podsjećanje na skromno okruženje u kojem je Isus rođen.
U Ukrajini je najvažniji dio proslave večera na Badnje veče koju zovu Sveta večera, kada se u kuću unosi snop pšenice.
Taj običaj se naziva diduh (dedin duh) i simboliše pretke i želju da godina dobro rodi.
U Makedoniji 5. januara djeca pevaju božićne pjesme od vrata do vrata - to su kolede, a na Badnje veče slijedi unošenje "Badnika" na kućno ognjište. Drvo se prije toga isiječe na tri dijela, što predstavlja Sveto trojstvo, a sva tri dijela u kuću unese otac.
U Gruziji na Badnje veče se čeka da sat otkuca 12 puta, a zatim počinje večera uz tradicionalno gruzijsko vino.
Vjernici Jerusalimske patrijaršije za Badnji dan i Božić obilno jedu slatkiše - najčešće kadaif. Za Božić se tradicionalno spravlja poseban obrok pripremljen od jagnjećeg mesa.
U Grčkoj, koja je prešla na novi kalendar, djeca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pjevaju božićne pjesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac.
Za večeru koja se priprema za Badnje veče karakterističan je "Hristov hleb", na čijim korama su dekoracije koje obično predstavljaju poslove kojim se porodica bavi. Za razliku od većine drugih pravoslavnih zemalja, u Grčkoj se za večeru na Badnje veče služi meso, i to jagnjetina i prasetina.
U Bugarskoj se za Badnje veče priprema posebna večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 mjeseci u godini.
U Rumuniji, gdje su takođe prešli na novi kalendar, uobičajeno je žrtvovanje praseta, ali se prase žrtvuje na dan Svetog Ignatija 20. decembra, a poslužuje se tek na božićnoj trpezi.
Vjeruje se da će duh praseta u narednoj godini porodici donijeti blagostanje. Večera se priprema i po tri dana, i sastoji se uglavnom od prasetine na razne načine, sarmi, kobasica, a služi se i ćuretina, uz šljivovicu i vino.
Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći", to jest kolač sa suvim grožđem i lješnicima, kao i običaj da djeca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme.
