Čak 70 odsto pacijenata koji se ovih dana javljaju u ambulantesu kardiovaskularni bolesnici.
Njima vrućine najteže padaju, pa se čim sunce zađe i malo zahladi obraćaju ljekarima Urgentnog centra sa mnogobrojnim tegobama: otocima na nogama, naglim padom pritiska, nesvjesticama, gušenjem i napadima kašlja.
Nakon internističkog pregleda, ovim pacijentima se koriguje, odnosno prepolovljava terapija, a nekim čak i ukida dok ne prođu vrućine, naročito ako su blaži oblici hipertenzije.
Hipertoničarima se savjetuje češće mjerenje pritiska, barem dva puta dnevno i to u najtoplijem dijelu dana.
Velike ljetnje vrućine, posebno u kombinaciji sa velikom vlažnošću vazduha, za osobe sa bolesnim srcem mogu biti veoma opasne. Situacija u kojoj se od bolesnog srca zahtjeva veći napor i veći broj otkucaja, uz smanjeni krvni pritisak, stvara uslove za nastanak infarkta, opasnih aritmija, i pogoršanja srčane slabosti do stanja edema pluća ili kardiogenog šoka.
"Srce nema dovoljno snage da krv koju ispumpa vrati natrag, odnosno da napravi krug kroz cirkulaciju, i tada dolazi do nagomilavanja tečnosti u tijelu", objašnjava dr Đikić.
Tijelo na vrućini pokušava da se ohladi tako što sužava krvne sudova na periferiji, i zbog toga dolazi do povećanja hidrostatskog pritiska u kapilarima usled čega se povećava količina međućelijske tečnosti i tako nastaju edemi. Kod slabosti lijevog srca zadržava se tečnost u plućnim venama, pa nastaje zastoj i edem pluća, iskašljavanje krvi, pleuralni izliv, a kod slabosti desnog srca otoci se pojavljuju oko zglobova i na potkolenicama.
I u ovim slučajevima neophodno je da se terapija koriguje, a pacijentima se savjetuje da se obrate svom kardiologu, da dovoljno unose tečnosti kao i da umjereno rashlađuju telo.
