Stroga pravila ishrane u konklavi zabranjuju kardinalima određena jela - iako razlog za to nema nikakve veze sa vjerom, već sa tajnošću izbora pape.
Vatikan se uveliko priprema za novu konklavu, tajanstveni i strogo kontrolisani proces izbora novog pape. Dok se Sikstinska kapela detaljno pregledava u potrazi za skrivenim elektronskim uređajima, kardinali koriste poslednje trenutke slobode da uživaju u omiljenim jelima po Rimu.
Ali, šta ih čeka kada se vrata konklave zatvore, a svijet ostane bez ikakvog uvida u ono što se dešava iza zidina? Osim duhovnih odluka, i ishrana igra važnu ulogu u ovom ritualu starom više od sedam vjekova.
Već više od 750 godina, stroga pravila određuju šta kardinali smiju da jedu tokom konklave, kako bi se spriječilo da im neko da skrivene poruke u piletini, raviolima ili salvetama.
Konklave su poznate po tajnosti. Kardinali su zatvoreni u zajednički prostor bez ikakve komunikacije sa spoljnim svijetom, osim kroz dimne signale: bijeli dim znači da je papa izabran, crni da će glasanje biti ponovljeno. Šta se tačno dešava iza zatvorenih vrata, ostaje nepoznato, ali jedno je sigurno - kardinali moraju da jedu, bilo da izbor traje danima ili nedjeljama.
Hrana je kroz istoriju bila potencijalna prijetnja: poruka se mogla sakriti u raviolima, a napisana bilješka prenijeti pomoću prljave salvete. Ali, zajednički obroci su takođe prilika za tihe dogovore. Moderni filmovi koriste ovu temu - recimo, u filmu "Konklava" iz 2024. godine, skoro svi zapleti odvijaju se ne tokom glasanja, već u trpezariji. Dok tokom glasanja vlada tišina prekinuta samo kratkim ritualnim izjavama, obroci su puni neizgovorene komunikacije.
Pravila o tajnosti konklave uvedena su još 1274. godine, kada je papa Grgur X uspostavio pravila koja i danas važe. Njegov izbor trajao je gotovo tri godine (1268–1271), što je izazvalo nezadovoljstvo lokalnog stanovništva koje je prijetilo da će kardinalima smanjiti obroke da ubrzaju izbor. Tako su uvedena pravila o izolaciji i obroci su smanjeni: nakon tri dana bez izbora, samo jedan obrok dnevno, a posle osam dana – samo hleb i voda. Kasnije, papa Klement VI je ublažio pravila i dozvolio tri obroka dnevno: supu, glavno jelo i desert.
Najdetaljniji zapis o hrani u konklavi ostavio je Bartolomeo Skapi, kuvar renesanse i autor prve štampane kuvarske knjige Opera Dell'Arte del Cucinare iz 1570. godine. Skapi je otkrio da su obroci pripremani pod strogim nadzorom: kuvari i somelijeri su kuvali, a stražari su nadgledali da ne dođe do slanja poruka. Hrana se dostavljala putem specijalnog točka ugrađenog u zid (ruota), a prije predaje pažljivo su je pregledali testeri. Zabranjene su na primjer bile pite i cijelo pile. Čak su i salvete morale da budu otvorene i pregledane.
Ovakva stroga kontrola služila je da se spriječi trovanje, jer je papa bio izuzetno moćna politička figura.
I pored stroge kontrole, Skapi je opisivao obilne i dobro izbalansirane obroke: salate, voće, suhomesnate proizvode, vino i svježu vodu. Kardinali su imali udobne sobe, opremljene svilom, krevetima, stolovima i ličnim posuđem.
Za predstojeću konklavu koja počinje 7. maja, obroke će spremati časne sestre iz Doma Svete Marte. Jelovnik će biti jednostavan, tipičan za Lacio i Abruco - minestrone čorba, špagete, ražnjići od jagnjetine i kuvano povrće. Iako nema ceremonija iz perioda renesanse sa stražarima, kontrola ostaje ista: nema ulaska ni izlaska informacija.
