Kako ambozija utiče na naša pluća i koliko dugo se zadržava u zemljištu?
Svake godine, krajem avgusta i početkom septembra cvjetanje ambrozije mnogima stvara muke. Kijanje, svrab i curenje nosa, svrab očiju i ometano svakodnevno funckionisanje, samo su neki od simptoma.
Svaki peti stanovnik ima reakciju na polen ove biljke, a istraživanja pokazuju da će se narednih decenija osjetljivost na ambroziju na području Evrope povećati dvostruko, i to sa sadašnjih 33 na 77 miliona ljudi. Najniži, tačnije donji prag koncentracije koji izaziva alergijsku reakciju iznosi 30 polenovih zrna po metru kubnom. Najjače alergije na ambroziju javljaju se tokom avgusta i septembra. Češće u gradskim sredinama zbog veće koncentracije ugljen-dioksida, za koji je utvrđeno da pojačava alergeni potencijal polena ambrozije za 60-90 odsto.
"Dugotrajno izlaganje česticama polena i aerozagađenju povećava zapaljenje u disajnim putevima i to nije ono zapaljenje koje izazivaju mikroorganizmi nego posebna vrsta hemijskog zapaljenja koje onda dodatno djeluje na sluzokožu, ne samo da izaziva njeno zapaljenje nego izaziva i promjenu strukture tih disajnih puteva što je, u stvari, veliki problem jer oni više ne mogu da vrše svoju funkciju", objašnjava prof. dr Branislava Milenković, pulmolog u Kliničkom centru Srbije.
Dr Tomica Mišljenović sa Biološkog fakulteta za RTS je objasnio kako se sjeme ambrozije i koliko dugo zadržava u zemljištu. Kako kaže, oni koji imaju uređen i dobro formiran travnjak, ambrozija će vrlo teško uspjeti da uđe i tu opstane.
"Ambrozija kada formira sjemena može da formira hiljada sjemena na jednoj individui u određenim situacijama. Ta sjemena zadržavaju klijavost do 40 godina kada dospiju u zemljište, tako da nije dovoljno da ih u uklonite samo jedne godine i da mislite da ste riješili problem", ukazao je dr Tomica Mišljenović na ambroziju.
