• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Izdavačka kuća „Arto“ objavila roman „Simona“

Autor mondo.me

Izdavačka kuća ARTO objavila je roman Simona savremenog portorikanskog pisca, esejiste, univerzitetskog profesora i likovnog umjetnika Eduarda Lala, u prevodu Bojane Kovačević Petrović.

 Izdavačka kuća „Arto“ objavila roman „Simona“  Izvor: Promo/arto

Izvor: Promo/arto

Za Simonu Eduardo Lalo je 2013. godine dobio prestižnu hispanoameričku nagradu Romulo Galjegos, jedno od najznačajnijih priznanja za književnost na španskom jeziku, čiji su dobitnici, između ostalih, bili Mario Vargas Ljosa, Gabrijel Garsija Markes, Karlos Fuentes, Mempo Đardineli i Roberto Bolanjo. Eduardo Lalo, pisac koji je do tada bio poznat samo u nacionalnim okvirima, prvi je Portorikanac ovjenčan tom nagradom.

ARTO
je prvi i jedini izdavač u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, gdje se govori jedan jezik sa više naziva, koji je otkupio autorska prava na objavljivanje ovog značajnog romana.


Lalo je autor knjiga Burger King u ulici San Francisko (1986), zbirke priča, pjesama i dramskih monologa Knjiga tekstova (1992. – nagrada Pen kluba), zbirke pripovjedaka Gradovi i ostrva (1995), kao i romana Beskorisnost (2004) i Želja olovke (2010). Nevidljive zemlje (2008) kombinacija je hronike, putopisa i teorijskih razmišljanja, a dva Lalova naslova, Stopala San Huana (2002) i Gdje iz 2005, mogu se klasifikovati kao umjetničke knjige,
zbrike žanrovski raznovrsnihradova -pripovjedaka, književno-fotografskih eseja, refleksija o gradskom ambijentu, kolaža slika i tekstova u fotografijama. Lalova likovna djela, stvarana različitim tehnikama (slikarstvo, vajarstvo, instalacije, fotografija, video), prikazana su na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u Portoriku i u Južnoj Americi.


Simona
je duboko emotivan i intiman, istovremeno literaran i refleksivan roman, u kojem je Lalo, istražujući granice romanesknog pisanja, predočio jednu sasvim osobenu ljubavnu priču u svijetu u kojem je književnost i dalje jedan od malobrojnih prostora gdje se može sprovesti elegantan i konstruktivni terorizam. Knjiga počinje kao niz fragmentarnih, esejističkih bilješki, dok kasnije preovladava harmoničan ton kojim pripovjedač otkriva put svoje jake emotivne i intelektualne veze sa kineskom emigrantinjom Li Čao. Simona se može čitati i kao svojevrstan omaž San Huanu, gradu u kojem je pisac rođen i čiji portret sklapa u svakoj novoj knjizi, ali i francuskoj filozofkinji, mističarki i političkoj aktivistkinji Simon Vajl.


Boljelo me je to što se ništa nije događalo na ulicama grada u kojem sam proveo najveći dio svog života. Kao i bilo gdje drugdje na svijetu, ljudi su se rađali, rasli, patili, zaljubljivali se, preživljavali, umirali, ovdje se odigravala sva komedija i sva tragedija, ali istovremeno, na duže staze, zapravo se nikada ništa nije desilo. I šta god da učinimo, ja ili ljudi poput mene, to ne bi stvorilo ništa sem kratkotrajnih talasa u bari. Našem mjestu u istoriji, pregnuću da se živi i ostavi neki trag, neka pripovijest, bilo je zabranjeno da postoji. Pretvarali smo se da smo država, ali u stvari, čak i mnogi koji su u to vjerovali, ponašali su se kao da smo obično autobusko stajalište na maršruti jedne imperije. Gotovo da nijesmo imali riječi, samo gestove, i možda nekoliko načina da uništimo sami sebe. Jedan trgovac mogao je mirno da radi na bilo kom mjestu. Novac je svuda služio u iste svrhe. Ali, ja sam imao samo riječi koje neće biti ni saslušane ni pročitane; riječi potekle iz jednog nepoznatog grada koji jedva da je stvaran za svoje vlastite stanovnike.

(citat iz romana Simona)

Poznata hispanistkinja i prevoditeljka iz Novog Sada, Bojana Kovačević Petrović, koja je napisala i pogovor za knjigu Simona, do sada je sa velikim uspjehom, između ostalog, prevela roman Dijana ili usamljena boginja lova Karlosa Fuentesa, memoare Prije kraja Ernesta Sabata, Drame Marija Vargasa Ljose, roman Laka komedija Eduarda Mendose, romane Ambasadorova kći i Žena koja plače Soe Valdes, dvadesetak pozorišnih komada, brojne filmove holivudske produkcije, i priredila i većim dijelom prevela dvotomnu Antologiju hispanoameričke priče - Vječita smrt od ljubavi jača.

Dizajn i prelom Simone potpisuje Adela Zejnilović.

Objavljivanje ove knjige sufinansiralo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

Knjigu Simona moguće je kupiti u knjižari ARTO, koja je smještena u Klubu kulture SOBA, u Bokeškoj ulici broj 8 u Podgorici.

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA