Haški tribunal odbio zahtjev za oslobađanje Šešelja, ocijenivši da je u dokaznom postupku izvedeno dovoljno dokaza za svih devet tačaka optužnice.
Pretresno vijeće Haškog tribunala utvrdilo je da je tužilaštvo u prvoj polovini suđenja izvelo dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se moglo zaključiti da je optuženi Vojislav Šešelj 1991-93 podsticao na zločine nad nesrbima i širio međunacionalnu mržnju i strah.
To je danas rekao predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti, saopštavajući odluku o Šešeljevom zahtjevu za oslobađanje nakon što je tužilaštvo završilo izvođenje dokaza protiv njega.
Kako je rekao sudija, veće je utvrdilo da ima dovoljno dokaza da je Šešelj "imao kriminalnu namjeru da podstiče na progon nesrba putem počinjenja zločina".
Po tim dokazima, Šešelj je promovisao ostvarivanje "svim sredstvima"
njegove nacionalističke ideologije, čiji je cilj bilo stvaranje Velike Srbije progonom nesrba sa djelova teritorije Hrvatske, BiH i Vojvodine, kazao je predsjedavajući Antoneti.
Sudija je podvukao da postoji znatan broj dokaza da je Šešelj pozivao svoje pristalice da dobrovoljno idu na ratište, u borbu za ostvarenje njegove nacionalističke ideologije i stvaranje Velike Srbije, "svim sredstvima, zločinima i progonom".
Kao dokazano, sudije su prihvatile i da je Šešelj bio svjestan da su dobrovoljci Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta činili zločine i uticaja koji je on imao na njih, ali da je, uprkos tome, nastavio sa zapaljivim govorima protiv nesrba.
Prema odluci koju je pročitao predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti, pretresnom vijeću je predstavljeno dovoljno dokaza da su "dobrovoljci Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta počinili zločine navedene u optužnici".
Citirajući Šešeljeve govore i izjave, sudija Antoneti je naznačio da "ti dokazi ilustruju nasilnost govora optuženog, kao, na primjer, prijetnje krvoprolocihem u BiH".
Pozivajući se na iskaz eksperta optužbe Entonija Oberšala, pretresno vijeće je utvrdilo i da je govor mržnje, čak i kada je dozvoljen u miru, kriminalan u okolnostima kada ljudi ginu.
Šešelj je, po do sada uvrštenim dokazima, "sistematski omalovažavao i degradirao" Hrvate, nazivajući ih "ustašama" i Muslimane, pogrdno ih oslovljavajući kao "balije".
Sudija je citirao Šešeljeve reči da "ima samo 16 dobrih Hrvata koji mogu ostati u Srbiji. Ostale treba protjerati".
Vijeće je utvrdilo i da Šešelj kao doktor prava "nije mogao da ne zna" da je širenje mržnje na vjerskoj, nacionalnoj i rasnoj osnovi bilo kažnjivo po međunarodnim propisima i zakonima SFR Jugoslavije.
Odlučujući o Šešeljevom zahtjevu za oslobađanje, pretresno vijeće je razmatralo samo podsticanje kao oblik njegove lične odgovornosti, što ne znači da pri donošenju konačne presude neće razmatrati i druge oblike, poput učešća u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, proizlazi iz riječi sudije Antonetija.
Pretresno vijeće je, kako je jutros rekao predsjedavajući Antoneti, zaključilo i da je tužilaštvo u prvom dijelu suđenja iznijelo dovoljno dokaza da su zločini navedeni u svim tačkama optužnice bili počinjeni.
Iz izlaganja sudije Antonetija može se zaključiti da će pretresno vijeće odbiti Šešeljev zahtjev za oslobađanje, posle čega bi suđenje trebalo da bude nastavljeno dokaznim postupkom odbrane, ukoliko Šešelj to bude želio, kako je ranije najavio.
Šeselj je danas u sudnici rekao da "uživa" slušajući odluku pretresnog vijeća koja ga "uveseljava".
On se oglasio dva puta. Prvi put se požalio na prevodioca, a drugi put, kada je sudija najavio pauzu za ručak, tražio je da mu se donese pravi obrok "a ne ono iz kutije što jedu svinje".
Sudija Antoneti nastavlja sa čitanjem preostalih deset stranica odluke, a zatim će, kako je najavio, pročitati svoje djelimično suprotno mišljenje.
Po pravilima suda, moguće je da sudsko vijeće kao nedokazane odbaci neke tačke ili navode optužnice. Do sada se u praksi suda u Hagu nije desilo da u ovoj fazi procesa, na polovini suđenja, optuženi bude oslobođen.
Šešelj (56) je, početkom marta, zatražio je od pretresnog vijeća da ga oslobodi pošto tužilaštvo, kako tvrdi, nije dokazalo nijednu optužbu protiv njega za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.
Šešelj je u devet tačaka optužen za ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje vjerskih objekata i pljačkanje javne ili privatne imovine.
Ta djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
(Beta/MONDO)