Presuda nekadašnjem ratnom generalu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću za genocid u Srebrenici izrečena je danas.
Ratni komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen je prvostepeno 2017. godine na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH u periodu između 1992. i 1995. godine.
Danas, 8. juna 2021. je donešena konačna presuda.
Najtraženiji haški optuženik, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Na presudu, izrečenu 22. novembra 2017. godine, žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak sproveden je u avgustu prošle godine.
Mladićeva odbrana tražlila je da Žalbeno vijeće poništi zaključke Pretresnog vijeća i donese oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje, odnosno umanjenje izrečene kazne.
Tužilaštvo je uložilo žalbu po dva osnova – osporavajući oslobađajući dio, s predlogom da se osudi i za genocid u Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Žalbeno vijeće konstatovalo je danas da Mladić nije pokazao da je pretresno vijeće pogriješilo u procjeni dokaza za koje on tvrdi da su oslobađajući, a koji se odnose na njegovo učešće u sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, kao i da Mladić nije pokazao da je pretresno vijeće u prvostepenom postupku pogriješilo, odnosno da suđenje nije bilo pravično.
Žalbeno vijeće je takođe konstatovalo da pretresno vijeće nije pogriješilo kada je ocijenilo da je cilj opsade Sarajeva bilo terorisanje stanovništva tog grada.
Žalbeno vijeće ocijenilo je neuvjerljivom Mladićevu tvrdnju da je njegov cilj bio da se civilno stanovništvo humano evakuiše iz Srebrenice. Žalbeno vijeće konstatovalo je da Mladić nije doveo u pitanje ključne zaključke na koje se pretresno vijeće oslonilo, uključujući zaključak da je ponašanje Vojske Republike Srpske prouzrokovalo humanitarnu krizu koja je prethodila razmještanju stanovništva, kao i da je to razmještanje bilo nasilno. Žalbeno vijeće konstatovalo je da pretresno vijeće nije pogriješilo kada je ocijenilo da je uklanjanje žena, djece i starijih muškaraca muslimana bilo prisilno.