BEOGRAD, 21.3. - Na Kosovu i Metohiji se van legalnih tokova nalazi najmanje 330.000 do 460.000 komada razlicitog naoruzanja najrazlicitijeg porijla, navedeno je u izvjstajima koje su nacinili NATO, Ujedinjene nacije i brojne nevladine organizacije.
Svaki cetvrti stanovnik Kosova drzi u kaucu, ili na kakvom drugom skrovitom mjstu u kuci po bar jedan komad oruzja, od cega je nesto manje od 80.000 u posjedu privatnih kompanija za obezbjedjenje i pojedinaca koji imaju uredne dozvole za posjedovanje naoruzanja.
Van legalnih tokova je i znacajna "oruzana zaostavstina" ambicioznog plana naoruzavanja nekadasnje Oslobodilacke vojske Kosova, koja je oruzje nabavljala mahom iz privatnih zaliha, nacinjenih posle masovne pljacke albanskih arsenala tokom nemira 1997. godine.
U izvestaju o stanju na Kosovu koji je 2006. godine nacinila Incijativa za kontrolu naoruzanja na Kosovu, pod patronatom Programa za razvoj Ujedinjenih nacija, navodi se i da se motivi za posjedovanje takvog oruzja mogu traziti u politickom rivalitetu zavadjenih albanskih grupa, ethickim tenzijama, uticaju organizovanog kriminala, te slabostima pravosudnog sistema.
Problem nelegalnog naoruzanja, kako se navodi u izvestaju, gotovo je jednako izrazen u srpskim i albanskim sredinama, ali se napominje da je strah glavni razlog nabavljanja oruzja kod Srba, jer velika vecina, ili oko 80 odsto tamosnjih Srba, strahuje da bi se u nekom trenutku moglo naci na meti pljackaskih ili etnicki motivisanih napada.
Arsenali albanske armije opljackani su nakon propasti piramidalnih stedionica i opste anarhije koja je pratila taj finansijski kolaps, te je iz skladista prema procenama OEBS-a, odneseno oko milion i po komada oruzja.
Dobar dio tog oruzja, ili skoro svo naoruzanje pokradeno iz skladista na sjeveru Albanije, kasnije je, posredstvom UCK i lokalnih klanova, dopremljeno na Kosovo ili u zapadnu Makedoniji, gdje vecinsko stanovnistvo cine Albanci i gdje su, ubrzo po normalizaciji stanja u Albaniji pocele ozbiljne pobune.
Kolicina nelegalnog oruzja u susjednoj Makedoniji procjenjuje se na citavih 500.000 komada, koje se, prema procjenama UNDP nalazi u rukama oko 170.000 pojedinaca, sto predstavlja ozbiljan razlog za brigu u slucaju podizanja nivoa medjunacionalnih tenzija.
Oruzje iz Bosne, nabavljano je posredstvom razlicitih islamskih organizacija, koje su na taj nacin pokusavale da "kupe" uticaj na albanske pobunjenike.
Lideri UCK, poput Hasima Tacija i Agima Cekua su, pod pritiskom zapada, odbacili direktne veze sa grupama povezanim sa radikalnim islamistima, ali je prilicna kolicina naoruzanja iz tih izvora, preko Sandzaka, ipak pristigla na Kosovo.
Na zapadu je, kako su izvijestile obavjestajne sluzbe, nabavljano ozbiljnije naoruzanje, poput snajpera velikog kalibra, komunikacione i razlicite druge opreme, mahom iz priliga koje su sakupljali aktivisti albanske dijaspore u SAD, KAnadi i zapadnoj Evropi, te je takvo oruzje, manje ili vise legalnim kanalima, dopremano do Albanije i kasnije prebacivano na Kosovo.
Prema procjenama medjunarodnih strucnjaka za organizovani kriminal, ukljucujuci Interpol, u najrazlicitijim “maglovitim kombinacijama” kroz mrezu od nekih 200 privatnih banaka i mjenjacnica sirom zapadne Evrope, albanska mafija godisnje “opere” oko 1,5 milijardi dolara zaradjenih svercom droge i oruzja.
(TANJUG)