Ministar za Kosovo Slobodan Samardžić je prošlog vikenda iznio taj prijedlog, ali ga je UNMIK odbacio.
"Cilj prijedloga izgleda kao podjela Kosova, za Srbiju bi to doslovce značilo da upravlja enklavama", rekao je jedan izvor agenciji Rojters, dok je neimenovani izvor iz UNMIK-a ocijenio da bi to bila "ratifikacija podjele".
Zamjenik šefa UNMIK-a Lari Rosin potvrdio je da mu je Samardžić, sa kojim se sastao za vikend, dostavio dokument koji bi bio "okvir za sveobuhvatne odnose između Srbije i Unmika". On nije komentarisao sadržaj tog dokumenta.
Analitičari kažu da je žestoko srpsko protivljenje albanskoj vlasti koje se pokazalo tokom nemira u Mitrovici, stvorilo uslove za podjelu.
Agencija Rojters podsjeća da više od polovine srpske manjine živi u enklavama u južnom dijelu Kosova, a ostatak sjeverno od rijeke Ibra.
Srbija nije zvanično predložila podjelu Kosova zato što bi to značilo odustanak od polaganja prava na cijelu teritoriju na čemu insistira. Kosovski lideri se takođe protive podjeli i insistiraju da nova republika ima iste granice kao i nekadašnja srpska pokrajina. Zapad se zvanično protivi podjeli na terenu pošto bi se time promovisale "etničke države" na Balkanu.
A međunarodna nevladina organizacija Međunarodna krizna grupa (International Crisis Grup) ocjenjuje da na Kosovu preti opasnost da dođe do "zamrznutog konflikta" zbog trenutne situacije.
"Premda nije bilo opšteg nasilja, a jučerašnji neredi su prvi većih razmjera, napori Beograda da proširi svoju vlast u srpskim zonama (Kosova) i nesposobnost međunarodnih organizacija i Prištine da koordiniraju protiv-strategiju, nagovještavaju da dugoročna opasnost postaje vrlo realna", navodi se u izvještaju ICG.
U izvještaju se dodaje da Srbija primenjuje "sofisticiranu strategiju kako bi minirala kosovsku državu i ojačala institucije u srpskim zonama, a međunarodna zajednica nema jasan ili koordinisan odgovor na to".
Organizacija je pozvala NATO, EU, UN i sve na Kosovu, da brzo uspostave protiv-strategiju za sjeverni dio Kosova.
Međunarodna krizna grupa je pozvala sve zemlje koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova da "pokažu da je nezavisnost neopoziva" i da visoki politički, ekonomski i drugi zvaničnici tih zemalja sve više posjećuju Kosovo.
Od jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, 17. februara, strani visoki zvaničnici koji su posjetili Kosovo su bili Havijer Solana, Jap de Hop Shefer i Karl Bilt.
(Beta/MONDO)