BEOGRAD, 18. 3. - Misija UN na Kosovu ometala je saradnju sa Haškim tribunalom u procesu protiv bivšeg vođe OVK Kosova Ramuša Haradinaja, odbijajući da riješi problem zaštite svjedoka i pružajući podršku optuženom za najozbiljnije zločine, piše Karla del Ponte u svojoj knjizi "Lov".
Bivša haška tužiteljka je, kako navodi, o problemima na koje je nailazilo Tužilaštvo u pristupu dokumentima u posjedu UNMIK-a, koji su ponekada bili "priređeni ili sastavljeni tako da se nisu mogli koristiti u sudnici" i o "ne uvjek najboljoj" saradnji UNMIK-a u zaštiti svjedoka, izvjestila i SB UN u decembru 2005.
Tadašnjem generalnom sekretaru UN Kofiju Ananu prenijela je da svjedoci u procesima pred Haškim tribunalom nemaju povjerenja u UNMIK, objašnjavajući da je UNMIK počeo da prebacuje nadležnosti policije na Kosovu na Albance koji su bili pripadnici OVK, a koji "zastrašuju svjedoke Tužilaštva umjesto da ih štite".
"Obavijestila sam Anana o jednom plakatu u centru Prištine sa likom Haradinaja i porukom podrške bivšeg šefa UNMIK Sorena Jesen-Petersena. Prenijela sam i da je u jesen 2005. drugi čovjek UNMIK-a prisustvovao svadbi jednog bliskog Haradinajevog rođaka", piše Del Ponteova navodeći da se Anan složio da je to neprimjereno.
"Izgledalo je, da se šef UNMIK-a Soren Jesen-Petersen više protivio podizanju optužnice od samog Haradinaja. Jesen-Petersen je imao prijateljske odnose s Haradinajom i to nije krio u saopštenju koje je izdao odmah po objavljivanju optužnice", ukazuje bivša tužiteljka.
"Reči hvale Jesen-Petersena (za Haradinaja) ukazivale su ne samo da je UNMIK slab i u vlasti Albanaca koji su praktično obezvrijedili misiju UN tokom nereda u martu 2004, već i da je šef UNMIK-a, koji je i specijalni predstavnik generalnog sekretara, javno stao na stranu Ramuša Haradinaja u procesu pred Tribunalom UN", piše Karla del Ponte.
Ona je ukazala i na "težak sukob interesa" koji se odnosio na zaštitu svedoka: rođak jednog od istaknutih zvaničnika UNMIK policije angažovan je za istražitelja tima odbrane Haradinaja.
"Usudila bih se da kažem da bi u funkcionalnom sistemu bilo koje države takva situacija bila nedopustiva", poručila je Del Ponteova u pismu.
Skrivanje dokaznog materijala
Iako se obavezao pred Sudskim vijećem, UNMIK je sprječavao i dostavljanje dokaznog materijala, nastavila je bivša tužiteljka objašnjavajući da se misija UN na Kosovu "pozivala na jednu normu Tribunala koja im je omogućavala da predaju određena dokumenta u povjerljivosti, a ne kao materijal koji može biti predstavljen kao dokaz pred sudom".
Navela je i da je na zahtjev Trbunala za dostavljanje informacija o ubistvu svjedoka u procesu protiv Haradinaja Tahira Zemaja, UNMIK predao dokument u kojem su najvažniji podaci bili izmijenjeni.
"Nedopustivo je da se takve informacije kriju (od Tribunala), a time se i šalje užasna poruka (Albancima) koji bi željeli da sarađuju sa mojom kancelarijom", prenijela je Del Ponteova i dodala da se Haradinaj često sastaje sa visokim funkcionerima UNMIK-a, uključujući Jesen-Petersena.
"Kako se može uspostaviti autoritet zakona, ako vrh UNMIK-a tako otvoreno podržava osobu optuženu za najteže zločine po međunarodnom zakonu? Šalje se poruka da su optužnice Tribunala beznačajne, da jednog optuženika prihvata i čak podržava vrh misije UN. Takav razvoj veoma zabrinjava i čini naše napore u slučaju Haradinaj uzaludnim", poručila je bivša tužiteljka zvaničniku UN-a.
Ništa se, međutim, u saradnji UNMIK-a i Tribunala nije značajnije promijenilo. "Moje godine u Tribunalu završiće se prije nego što je Sudsko vijeće donijelo odluku o slučaju", zaključuje Karla del Ponte.
"Pitala sam se zašto međunarodna administracija na Kosovu, a vjerovatno i vlade SAD i Britanije, toliko ulažu u Haradinaja. U jednom susretu u Vašingtonu u decembru 2005, pitala sam koliko je važan Haradinaj sa SAD. Objasnila sam da je UNMIK uspjeo da ubijedi sudije da bi taj čovjek predstavljao ključ za stabilnost Kosova. Odgovorili su mi da SAD neće sarađjivati sa njim", piše Del Ponte.
(Beta)