Početak suđenja zakazan je za kasnije tokom dana, odmah pošto na pretprocesnoj raspravi budu utvrđeni poslednji proceduralni detalji.Uvodnu riječ trebalo je da održi tužilac Dermot Grum.
Stanišić, koji ima hronično oboljenje organa za varenje, nije se, međutim, pojavio u sudnici, a sudsko vijeće predsjedavajućeg Patrika Robinsona je zatim na sjednici nedostupnoj javnosti razmotrilo novonastalu situaciju sa braniocima i tužiocima. Poslije dvadesetak minuta, sudsko vijeće je dalo pauzu od 45 minuta i povuklo se.
Početkom godine, Stanišićeva odbrana tražila je da postupak bude obustavljen zato što on, usled bolesti, nije sposoban za suđenje, ali se Tužilaštvo tome usprotivilo tvrdnjom da je, iako bolestan, Stanišić sposoban da mu se sudi.
Po nalogu sudija, Stanišića su, kada se sredinom februara vratio sa privremene slobode u pritvor suda, pregledali i nezavisni ljekari-specijalisti koji su svoj izvještaj podnijeli krajem prošlog mjeseca. Argumente medicinskih eksperata odbrane i optužbe je, početkom marta, iza zatvorenih vrata saslušalo sudsko vijeće.
Stanišić i Simatović optuženi su za zločine nad Hrvatima i Muslimanima tokom ratova u Hrvatskoj i BiH 1991-95. Četiri tačke optužnice na teret im stavljaju zločine protiv čovječnosti (progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje), a jedna kršenje zakona i običaja ratovanja (ubistvo).
Prema optužnici, Stanišić i Simatović su bili učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu na čijem je čelu bio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, a čiji je cilj bilo trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva sa velikih dijelova teritorija Hrvatske i BiH koje bi bile uključene u novu proširenu srpsku državu.
U prvom pojavljivanju pred sudijom, obojica su izjavila da nisu krivi. Stanišić i Simatović pušteni su na privremenu slobodu do početka suđenja 9. decembra 2004. Po nalogu Tribunala, u pritvor u Sheveningenu vratili su se 11. februara ove godine.
(Beta)